Međunarodni monetarni fond (MMF) projicirao je da će ekonomski rast BiH od 2,4 posto u 2022. godinu usporiti na dva posto u 2023. godini. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u BiH po procjeni MMF-a u 2022. godini će iznositi 10,5 posto.
U prostorijama Centralne banke BiH predstavljeno je izvješće Međunarodnog monetarnog fonda pod nazivom “Regionalne ekonomske perspektive za Europu”. O najnovijim događanjima, predviđanjima i rizicima za buduće izglede u Europi i u BiH govorili su Gabriel Di Bella iz Europskog odjela MMF-a i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić, u uvodnom obraćanju, je istakao dobru suradnju sa MMF-om. Također je naglasio spremnost da sudjeluju u svim zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost naše ekonomije.
Svjesni smo da živimo u vrijeme velike neizvjesnosti i da se cijela Europa suočava s istim izazovima od početka rata u Ukrajini. Energetske krize i visoke inflacije pogađaju ekonomije cijele Europe. Svi imamo iste ili slične probleme, te je stoga neophodna snažna koordinirana akcija.
Senad Softić, Guverner Centralne banke BiH
Centralna banka BiH će, kako je naglasio, nastaviti održavati svoju monetarnu politiku i stabilnost valute. Radi se i dalje na unaprijeđenju poslovnih procesa. Održava se kredibilnost kao najvažnije vrijednosti koju svaka centralna banka u svijetu ima. Kako bi podržali ekonomiju i građane BiH, kako je dodao Softić, Centralna banka BiH je u skladu sa svojim mandatom pokazala, poduzela i poduzet će odgovarajuće mjere u skladu sa odlukama Europske centralne banke.
“Potpora MMF-a u provođenju naših aktivnosti je od izuzetne važnosti” – istakao je Softić.
Gabriel Di Bella – rat u Ukrajini svima nam je izazov
Gabriel Di Bella iz Europskog odjela MMF-a je rekao da rat u Ukrajini kreira više izazova za regiju. Među njima je povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta. Manja opskrba plinom iz Rusije, kako je dodao, ima direktan input kada su u pitanju proizvodne funkcije mnogih kompanija. Nažalost ima i indirektan input kada je riječ o proizvodnji električne energije i povećanje cijena, ne samo plina nego i struje.
“Posljedica sve viših cijena hrane i energije jeste da je je došlo do povećane inflacije u regiji bez obzira je li riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama. Između 60 do 70 posto povećanja inflacije koje smo vidjeli u kolovozu ove godine jeste zbog zajedničke kombinacije viših cijena hrane i energije.“- kaže Di Bella
Inflacija od 10,5 posto u tekućoj godini
Rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell se osvrnuo na izglede i perspektive za ekonomski rast za BiH.
“RecesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... tijekom pandemije nije bila toliko loša kako smo se bojali. Nakon toga je slijedio oporavak koji je bio jači nego što smo očekivali. Sada kako se pogoršavaju perspektive u Europi, mi smo sukcesivno pravili korekcije. Prema našoj posljednjoj objavljenoj prognozi, predvidjeli smo 2,4 postotka rast 2022. godine. Rast za narednu, 2023. godinu, iznosi dva posto.” – naveo je Jewell.
Dodao je da će inflacija u BiH, po posljednjim procjenama, u 2022. godini iznositi 10,5 posto.
Iza visoke inflacije, uglavnom su dvije kategorije, hrana koja čini jednu trećinu košarice indeksa potrošačkih cijena, te transport.
Kada je riječ o opskrbi energijom, mnogo država u zapadnoj Europi je izloženo daljnjoj redukciji u opskrbi plinom, rekao je Jewell. BiH je manje osjetljiva na energetska kretanja u odnosu na neke druge zemlje. Shodno kretanjima na svjetskom tržištu, cijene plina i benzina su više. Cijene električne energije su duže vrijeme zamrznute za domaćinstva, dok su povećanja cijena električne energije za poduzeća ograničena.
Izvor: Fena
