Petak, 22 studenoga, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

MMF: Povećanje kamata u Bosni i Hercegovini neophodno

U BiH se inflacija smanjuje, ali je i dalje na neugodnoj razini. Očekuje se da će njegov prosjek biti šest posto. Ako se inflacija nastavi ili bude čak gora od projekcija MMF-a, bit će potrebno dodatno pojačati smanjenje rashoda na fiskalnom planu. No onda možemo doći u situaciju da ona povećanja plaća koja su usvojena od prošle godine,  od njih bi se ipak trebalo odustati.

U Sarajevu su razgovarali rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell. I šefica misije za BiH koja radi u sjedištu MMF-a u Washingtonu Alina Ijanca.

Jewell je rekla da se proteklih dana u Banja Luci i Sarajevu radilo na konzultacijama. Te da se nije pregovaralo o mogućem sklapanju novog aranžmana između BiH i MMF-a.

Kako je pojasnila, riječ je o godišnjim konzultacijama tijekom kojih se posjećuje država članica MMF-a. Sagledava se ekonomska i financijska situacija u toj zemlji. Te se daju savjeti vezani uz politike i strateške prioritete.

Šef misije za Bosnu i Hercegovinu u Washingtonu Ijanac govorila je o ekonomskim prognozama, rizicima, ali i reformama.

Kazala je da je vidljivo da je došlo do pada stope rasta. Dodala je i da pada i inflacija, ali je još uvijek na neugodno visokoj razini.

“Za BiH trenutno prognoziramo stopu rasta od dva posto, dok se očekuje inflacija na prosječnoj razini od šest posto”, kazala je Ijancu.

Istaknuvši da postoji puno neizvjesnosti i rizika, a kao tri najznačajnija istaknula je “naglo usporavanje gospodarskih aktivnosti u Europi, porast političkih tenzija u BiH i ostvarenje financijskih rizika”.

S tim u vezi, Ijanca ističe da je ključno suzbiti inflaciju. Te da je fiskalni instrument glavno sredstvo borbe protiv inflacije. “U tom smislu pozivamo na fiskalnu politiku koja će biti manje ekspanzivna, a to se može osigurati smanjenjem tekuće potrošnje”, rekao je Ijancu.

Povećanje kamata nužno

Vidimo potrebu za podizanjem kamatnih stopa. U tom smislu Centralna banka treba napraviti prvi korak  s ciljem smanjenja velike razlike koja trenutno postoji između kamatnih stopa u BiH i eurozoni”, kazao je Ijancu.

U kontekstu visokih financijskih rizika, Ijancu je istaknuo i kako je od velike važnosti “započeti s pojačanim mjerama za osiguranje financijske stabilnosti. Uglavnom u smislu poboljšanja spremnosti za krizne situacije”.

Kada je riječ o reformama, one bi trebale biti usmjerene na poticanje gospodarskog rasta i otvaranje različitih mogućnosti za ljude.

Što se tiče fiskalnih reformi, vrlo je važno ograničiti tekuću potrošnju na održiv način. Nadalje, značajni rezultati mogli bi se dobiti provođenjem revizije zaposlenosti u javnom sektoru. Potrebno je bolje usmjeriti socijalna davanja, poticati javne investicije koje bi potaknule rast privatnog sektora. Potrebno je raditi na povećanju transparentnosti javnih poduzeća.

Sprječavanje pranja novca

Što se tiče financijskog sektora i reformi u tom smislu, Ijancu je istaknula kako je od ključne važnosti uspostaviti fond za financijsku stabilnost koji bi pomogao u slučaju potrebe za restrukturiranjem banaka i bio spreman u iznimnim okolnostima pružiti potporu likvidnosti.

Napomenula je i kako važnim smatraju unapređenje poslovnog okruženja, rad na digitalizaciji, postupnom prelasku na zelenu energiju, kao i potrebu poboljšanja borbe protiv korupcije.

Ijanca je  zatražila hitnu akciju po dva osnova

Potrebno je što prije usvojiti novi zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti i pripremiti se za EU mehanizam o graničnoj prilagodbi emisija ugljika”, rekla je Ijancu.

Na upit novinara o mogućem novom aranžmanu MMF-a u BiH, Ijancu je odgovorio da MMF još ima formalni zahtjev za programom s BiH. Kazala je da su neki zastupnici iskazali vlastiti interes. Da se razmatraju mogućnosti eventualnog aranžmana. No formalnog zahtjeva države još nema. Na pitanje o kojim predstavnicima vlasti je riječ, Ijancu je odgovorila da to nije pitanje za nju, već za Bosnu i Hercegovinu.

Govoreći o konkretnim mjerama za suzbijanje inflacije, prema njezinim riječima, one se odnose na kombinirano ograničavanje fiskalne potrošnje i povećanje kamatnih stopa. Na vladama je da utvrde koje su stavke prikladne za smanjenje potrošnje, odnosno stavke na kojima se može uštedjeti.

“Ne savjetujemo odmah, smanjenje  plaća. Radi se o tome da je potrebno smanjiti tekuću potrošnju. Istini za volju, veliki segment tekuće potrošnje odlazi na izdvajanja za plaće. Dakle, ako se inflacija nastavi ili bude još gora nego što smo projicirali, bit će potrebno dodatno pojačati smanjenje rashoda na fiskalnom planu. No onda možemo doći u situaciju da ona povećanja plaća koja su donesena od prošle godine, od njih bi se moralo odustati. Problem je što je bilo raznih povećanja, i plaća i mirovina, neka su bila u skladu sa zakonom. No bilo je i niz mjera koje su bile jednokratne i koje su išle korak dalje od onoga što zakon predviđa”, zaključio je Ijancu.

U Federaciji su potrebe za financiranjem umjerene

Odgovarajući na drugo pitanje o usporedbi stanja u entitetima Federaciji i RS-u, Ijancu je prvo istaknula kako se prilikom formuliranja preporuka nastoje uvijek dati preporuke koje su formulirane za BiH kao državu članicu MMF-a:

“Mogu govoriti o jednom od tih segmenata. Da vam dam primjer malo drugačije situacije kada su u pitanju potrebe financiranja između dva entiteta. Mogu reći, kada je riječ o tome, postoji razlika. U Federaciji trenutno postoji nešto umjerenija potreba za financiranjem. Entitet Federacija može sebi priuštiti malo više prostora u tom smislu, u boljoj je poziciji. Dok RS kao entitet ima nešto veće potrebe za financiranjem u ovom trenutku. U našim razgovorima s vlastima u RS-u stekli smo dojam da su oni vrlo uvjereni da će moći prezentirati. Odnosno suočiti se s tim potrebama za financiranjem kroz kombinaciju domaćeg i vanjskog zaduživanja”.

Izvor: biznisinfo.ba

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno