Popisom najboljih svjetskih sveučilišta i dalje dominiraju američka sveučilišta. Od ’lige bršljana’ (Ivy League) koju čini osam privatnih sveučilišta koja su simbol studentskog prestiža. Postoji i veliki broj drugih američkih visokoškolskih institucija s visokim ugledom. Sve počinje sa sveučilištima Harvard, Yale, Princeton ili Columbia, koja su godinama na listi najboljih na svijetu, u top 10.
Međutim, Britanci ne uzmiču i ne odustaju. Prvo mjesto najboljih svjetskih sveučilišta i dalje je Oxford, osmu godinu zaredom. Ovo su prognoze za sljedeću 2024. godinu.
Najbolja svjetska sveučilišta
Uz spomenuta i cijenjena Ivy League sveučilišta, kojih je čak sedam nastalo u vrijeme kolonijalizma, a čije je udruživanje zaslužno za sport i sportska natjecanja, na popisu škola za iduću godinu nalaze se i dvije kineske iz Pekinga, jedna singapurska, tri britanska i jedan smješten u Zürichu.
Top lista koju tradicionalno objavljuju CNBC, Times Higher Education i The Wall Street Journal izgleda ovako:
- Oxford – Velika Britanija
- Stanford – Kalifornija, SAD
- MIT – Boston, SAD
- Harvard – Massachusetts, SAD
- Cambridge – Velika Britanija
- Princeton – New Jersey, SAD
- California Institute of Technology – Kalifornija, SAD
- Imperial College London – Velika Britanija
- Berkeley – Kalifornija, SAD
- Yale – Connecticut, SAD
- ETH Zurich – Zürich, Švicarska
- Tsinghua – Peking, Kina
- Sveučilište u Chicagu – Chicago, SAD
- Pekinško sveučilište – Peking, Kina
- Johns Hopkins – Baltimore, SAD
- Sveučilište Pennsylvania – Philadelphia, SAD
- Columbia – New York, SAD
- Kalifornijsko sveučilište LA – Kalifornija, SAD
- Sveučilište u Singapuru – Singapur
- Cornell – Ithaca, New York, SAD
Što najbolje čini najboljima?
Najvažnije je po kojim kriterijima su kreatori ove liste radili te rang-liste. Osim što su popisi ovog tipa izvrsni marketinški potezi, oni su ipak institucije od kojih većina postoji niz godina, a nije pogrešno reći i stoljeća.
Pri izradi popisa njegovi autori vodili su se kvalitetom nastave, istraživačkim okruženjem, kvalitetom istraživanja, industrijskom inovacijom i međunarodnom perspektivom.
Kvaliteta istraživanja zauzima čak trećinu ukupne ocjene, a to znači:
- kakav je utjecaj istraživanja provedenog na Sveučilištu
- koliko je istraživanje zahtjevno ili aktualno
- koliko je objavljenih znanstvenih radova ocijenjeno najvišim ocjenama
- koliko se istraživanja spominju u drugim radovima ili u praksi.
Profesori i predavači također su pod lupom kada se ocjenjuju sveučilišta. Vrlo je bitan ugled predavača, koliko je među njima doktora znanosti- Koliki su prihodi škole, kakav je odnos studenata i nastavnika te omjer dodijeljenih titula i broja doktorata.
Istraživačko okruženje danas je visoko cijenjeno. Ocjenjuje se kakav ugled uživaju objavljena istraživanja dotičnog sveučilišta, koliko su i kako financirana te koliko su u konačnici produktivna i korisna.
Skuplja škola, veća zarada
Što se tiče podataka koji su prije svega bitni svakome tko bi sjeo u klupe ovakvih elitnih sveučilišnih institucija. Uvijek je presudna cijena školarine.
U prosjeku je za jednu godinu školovanja na ovakvim fakultetima potrebno izdvojiti 35-85 tisuća dolara. Naravno, sve ovisi o tome uključuje li cijena smještaj ili hranu ili zdravstveno osiguranje, prijevoz. No, nije novac ono što sve počinje, nego se čini da s novcem sve završava. Postoje podaci koje su proučavali istraživači obrazovanja i koji govore u prilog obrazovanju u elitnim školama jer kasnije povećavaju prihode.
Primjerice, zaposlenici u dobi od 24 do 35 godina imaju čak gotovo dvostruko veća primanja od srednjoškolskih. A diploma jednog od najboljih svjetskih sveučilišta drastično povećava zaradu. Postoje podaci da najveću financijsku korist imaju studenti koji su diplomirali na Sveučilištu Pennsylvania. Što se američkog tržišta tiče, ova diploma povećava zaradu za nevjerojatnih 80.000 dolara godišnje. Naravno, radi se o prosjeku.
Nema sumnje da najbolje škole otvaraju najveća vrata. Nema sumnje da su izuzetno skupi i da ne može svatko sjesti na njihovo mjesto. Harvard čak prima samo 3,4 posto zainteresiranih, dok prestižni MIT dobiva nešto više, 4,8 posto.
Zanimljivo je, ali i očekivano, da kineska sveučilišta imaju najmanje stranaca među studentima (oko 10 posto). Najbolje europske visokoškolske ustanove imaju znatno više stranaca na svojim stolovima u usporedbi s američkim. Možete reći dvostruko više. Britanski Imperial College ove godine broji 61 posto stranaca, Oxford 41, Zürich ETH čak 43 posto.
Tko je najstariji i tko nije odolio stoljećima? Oxford. Predavanja su započela prije gotovo tisuću godina. Međutim, prema povjesničarima, Oxford nije najstarije sveučilište. Bologna je više temporalna.
Izvor: bonitet
