Najdulje istraživanje u povijesti, čak 75 godina, iznenadilo je mlađe generacije konačnim rezultatima, jer na kraju ljudska sreća, dug život i ispunjenje nisu ni novac ni uspjeh.
Harvardska studija o razvoju odraslih provela je ovu izvanrednu studiju u kojoj su pratili 724 ispitanika, njihove živote od mladosti do starosti. Od ukupnog broja, 60 ispitanika je i danas živo, 1990-ih još sudjeluju. Za sve ove godine promijenilo se nekoliko generacija istraživača, ali važno je da nisu stali i da su došli novi i nastavili raditi na prikupljanju podataka.
Četvrti direktor ovog istraživanja, Robert Valdinger, objavio je rezultate prije nekoliko godina i započeo riječima:
„Ukratko, dobri međuljudski odnosi čine nas sretnijima i zdravijima. Dobar život se sastoji od dobrih odnosa. I točka.”
Istraživanje je pružilo tri važne lekcije
Kroz ovo istraživanje naučili smo tri važne lekcije o odnosima, rekao je Waldinger u uvodnom dijelu.
Prvo, dokazano je da su ispitanici koji su provodili više vremena s obitelji, prijateljima, na raznim okupljanjima i druženjima sretniji, fizički zdraviji i žive dulje od ispitanika koji su živjeli više sami.
Pokazalo se da je samoća otrovna i “ubija”. Usamljeni ljudi su nesretniji, zdravlje im je lošije, a moždane funkcije prerano slabe. Ukratko, žive kraće.
Druga pouka iz ovog istraživanja je da nije samo broj ljudi s kojima su ispitanici bili u kontaktu, dinamika tih odnosa, predanost jedni drugima, već je najvažnija kvaliteta tih odnosa. Pokazalo se da su sukobi jako loši za zdravlje i da su, primjerice, brakovi bez dovoljno ljubavi i privrženosti, u kojima su svađe i sukobi česte, gori izbor od razvoda.
Tijekom ovog istraživanja znanstvenici su pokušali pogoditi koji će ispitanici biti sretniji i ispunjeniji u kasnim osamdesetima, uspoređujući svoje životne okolnosti u pedesetima. Pokazalo se da oni s manje novog kolesterola u srednjim godinama nisu dugovječni i sretniji, već oni koji su zadovoljni svojim odnosima s drugim ljudima. Uvjerljivo najzdraviji bili su ispitanici koji su u pedesetim godinama bili najzadovoljniji brakom, prijateljstvima, druženjem. A, ispitanici nezadovoljni brakom i vezama, ako su imali fizičku bol, objektivno su bili veći zbog emocionalne boli koju su preživjeli.
Treća lekcija koju su nas naučila istraživanja je da kvalitetne veze s drugima štite ne samo naše tijelo, već i naš mozak. Odnosi koji se temelje na povjerenju i podršci u srednjim godinama, rade na osamdesetima da im je pamćenje bolje, jasnije se sjeća prošlih godina, dulje se intelektualno čuva. I, ne radi se o tome da je u kvalitetnim odnosima punim podrške sve teklo glatko i bez trzavica. Baš suprotno. Suština je da su to odnosi u kojima ljudi mogu računati jedni na druge, mogu se osloniti jedni na druge. “Dakle, bliskost je ključna, a to je staro pravilo mudrosti, staro kao brda i planine”, rekao je Robert Waldinger, jedan od direktora projekta, na predstavljanju istraživanja.
Odnosi s drugim ljudima
Odnosi s drugim ljudima nisu uvijek jednostavni, često ne idu glatko, bez sukoba i svađa. Znače i ozbiljan rad i predanost, ustrajnost i to traje cijeli život i nema kraja. Iako mladić u tridesetima misli da je cilj života biti uspješan, bogat i slavan, na kraju puta, u poznim godinama, oni koji su se oslanjali na odnose s drugima, koji su radili na bliskosti i povjerenju, rade na najbolje. Važne su sve veze i odnosi, kako partnerski tako i obiteljski, prijateljski kao i u široj zajednici.
Što znači „osloniti se na odnose s drugima“, kako raditi na kvaliteti u odnosima? Što predlažu psiholozi koji sudjeluju u takvim istraživanjima?
Da ponekad druženje s ekranima zamijenimo druženjem s bliskim ljudima
Da oživimo odnose radeći nešto novo zajedno
Organizirati duge zajedničke šetnje, zajedničke noćne izlaske
Nazovite nekoga s kim se niste dugo čuli.
Izvor:bankar.me
