Europska industrija najveća žrtva sukoba u Ukrajini, energetske krize i inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Proizvodnja metala, kemikalija i automobilska industrija pretrpjeli su najteže posljedice Ruske agresije na Ukrajinu.
Metalna industrija
Jedan od dva gospodarska sektora koji su predstavljeni kao najveći gubitnici je proizvodnja metala. Naime, proces topljenja i prerade metala zahtjeva ogromne količine energije (najviše plina). Uzmemo li u obzir opadajuće cijene metala na svjetskom tržištu, te rast cijena plina dovodi do značajnog pada profitabilnosti ovih sektora.
Prosječna cijena električne energije u rujnu 2022. iznosila 375 eura za megavat-sat. Ovo je deset puta više u usporedbi s rujnom godinu ranije. U praksi to znači da za topljenje jedne tone aluminijuma utrošak energije košta oko 5.200 američkih dolara. Zbog ovakve situacije procenjuje se da je trenutno skoro pola kapaciteta metalne proizvodnje kada je u pitanju europska industrija u Europi zatvoreno.
Kemijska industrija je također u krizi
Drugi po redu energetski intenzivan sektor – proizvodnja kemikalija, se također nalazi u nezavidnoj situaciji. Recimo njemački BASF, najveća tvornica kemikalija, godišnje potroši energije kao cijela Danska.
Proizvodnja amonijaka i vještačkog gnojiva je više nego prepolovljeno. Ekonomska kriza uzrokuje smanjenje potražnje za industrijskim vlaknima, polimerima, plastikom. Ovi proizvodi se koristi u automobilskoj industriji i drugim poluproizvodima koji se upotrebljavaju širom prerađivačke industrije.
Automobilska industrija treća žrtva ekonomskog zastoja
Ne energetski intenzivna kao metalna i kemijska industrija, automobilska industrija predstavlja oko sedam posto proizvodnje Europske unije. Automobilska industrija je poprilično zastupljena u vrijednosnim lancima, kao snabdjevač, ali i kao konzument. Cijene u 2022. su najviše porasle za proizvode koji se koriste u proizvodnji električnih automobila (a koji se mahom nabavljaju iz Rusije i Ukrajine).
Automobilska industrija se prije pandemije suočila s viškom kapaciteta. Početkom pandemije problemi u lancima distribucije, te nedostatak poluvodiča dodatno su pogoršali profitabilnost automobilskog sektora.
Očekuje se da će proizvođači automobila smanjivati investicije. Očekuje se da će u bliskoj budućnosti doći do dislociranja proizvodnje u područja gde su troškovi niži.
Neovisno od predviđanja same jačine kriznog udara, izvjesno je da ekonomski ciklus ulazi u opadajuću fazu. Era jeftinog novca je završena. Sve navedene prognoze baziraju se na razvoju geopolitičke i ekonomske situacije u skladu sa događajima u poslednjih nekoliko meseci. Ipak, naglašeni su i jaki rizici – da centralne banke neće uspjeti obuzdati inflaciju. Monetarno stezanje će „ugušiti“ razvoj ekonomije. Svakako i eskalacija geopolitičkih sukoba nikako ne podupire razvoj gospodarstva. U svakom slučaju, politika štednje na svim nivoima ostaje kao jedini prioritet i eventualna zaštita od vanjskih političko ekonomskih šokova.
