FUP upozorava građane da prilikom online kupovine moraju biti sigurni da je stranica na kojoj kupuju prava, jer se pri lažnoj kupnji događaju se prijevare.
„Građani prilikom kupnje na web stranicama trebaju obratiti pozornost na sljedeće:. Prije korištenja kartice na internetu provjerite sigurnost web stranice preko koje vršite plaćanje. Potvrda internetskih transakcija unosom sigurnosnog CVV/CVC koda s kartice koji Vas štiti od neovlaštenog korištenja Vaših kartica na Internetu. Ispravnim unosom sigurnosnog koda potvrđujete da ste vlasnik kartice bez koje Internet transakcija nije mogla biti obavljena”, kazali su iz Zavoda.
Također upozoravaju građane da ne otvaraju linkove i ne odgovaraju na e-mailove sumnjivog sadržaja
“Banka ni u kojem slučaju ne snosi odgovornost za posljedice koje mogu nastati korištenjem kartice za transakcije putem interneta. Odnosno građani svako plaćanje putem interneta vrše na vlastitu odgovornost. Banka od Vas nikada neće tražiti Vaše osobne podatke ili podatke o bankovnoj kartici, koji su potrebni za online plaćanje, putem e-maila, sms ili viber komunikacije”, ističu iz Odjela.
Ističu da je jedan od glavnih razloga prevare građana uglavnom želja za lakom zaradom
“Lako se mogu prevariti kada im se ponudi mogućnost brze i lake zarade ili kupnje određenog proizvoda po vrlo jeftinoj cijeni. Ljudi često ne obraćaju pozornost na detalje ili ne razumiju kako funkcionira internetska prijevara. Što ih čini podložnijima samoj prijevari. Građani svakako ne bi trebali kupovati na nepoznatim i neprovjerenim stranicama”, upozoravaju.
Napadači, kako navode, pokušavaju iskoristiti ranjivost ljudi (socijalni inženjering) jer većina ljudi teško racionalno reagira na različite emocije (strah, krivnja, empatija…) i donosi odluke bez razmišljanja. Tu je i “problem ljudi koji vjeruju onome što vide na internetu i ne provjeravaju informacije prije nego što ih koriste u donošenju odluka”.
Podizanje novca s računa
Govoreći o prijevarama u gospodarskom poslovanju, navode da se uglavnom radi o tzv BEC prijevare. Business Email Compromise Business e-mail Compromise je cyber napad koji uključuje hakiranje, lažiranje ili lažno predstavljanje prave poslovne e-mail adrese. Time se obmanjuju poslovni subjekti u FBiH. A napadač se uglavnom nalazi izvan BiH. Napadači presreću e-mail korespondenciju između dva poslovna subjekta i kada je plaćanje dogovoreno. Napadač mijenja fakturu u koju upisuje broj svog bankovnog računa. Nakon čega oštećena tvrtka, ne sluteći da se radi o prijevari, vrši plaćanje.
„Što se tiče poslovne komunikacije putem e-maila, potrebno je obratiti pozornost na točan e-mail naziv korisničkog računa. Jer je čest slučaj da napadač promijeni jedno slovo u imenu, tako da žrtva, bez uočivši razliku, nastavi poslovnu komunikaciju i na kraju ostane prevaren. Također, poslovni subjekti trebaju voditi računa o sljedećem, ako je tvrtka s kojom surađuju iz jedne države, a bankovni račun na koji je potrebno izvršiti uplatu otvoren je u banci u drugoj državi. To je alarm da nešto nije u redu te je potrebno izvršiti dodatne provjere”, navode iz Zavoda.
Aktualne prijevare
Napominju kako su trenutno još uvijek aktualne prijevare koje su se dogodile i još uvijek se događaju na jednoj domaćoj web stranici za prodaju roba i usluga tzv. “phishingom”. Gdje su se napadači predstavljali kao kupci, a bili su od prodavača određenih artikala. Na navedene web stranice putem interneta dolazili bi do podataka s bankovnih kartica s ciljem navodne uplate na bankovni račun za robu koju žele kupiti. Napadači su na taj način dolazili do podataka s bankovnih kartica koji su potrebni za online kupovinu. Nakon čega su na razne načine “skidali” novac s računa žrtava.
„Želimo upozoriti građane da ako netko želi uplatiti određeni iznos novca na vaš bankovni račun. Nisu mu potrebni podaci s vaše bankovne kartice: (broj bankovne kartice, CVC broj, rok valjanosti i sl.). Već samo broj žiro računa”, kažu iz Odsjeka za suzbijanje računalnog kriminaliteta Federalne uprave policije.
Izvor: N1
