Prema najnovijem izvještaju Njemačke centrale za praćenje ovisnosti (DHS), svake godine u Njemačkoj od posljedica konzumacije duhana umre 99.000 osoba, dok prekomjerno uživanje alkohola odnosi još 47.500 života. Rezultati su predstavljeni u “Godišnjaku ovisnosti 2025”.
Izvještaj, koji se osim duhana i alkohola bavi i drugim oblicima ovisnosti poput kockanja, posebnu pažnju posvećuje problemu alkoholizma.
“Najmanje petina građana Njemačke konzumira alkohol u količinama koje se smatraju rizičnima ili koje upućuju na ovisnost”, ističe znanstvenik Jakob Manthey, jedan od autora izvještaja. Prema podacima, oko devet posto stanovništva u dobi između 18 i 64 godine pokazuje znakove zloupotrebe ili ovisnosti o alkoholu.
Među 47.500 smrti povezane s alkoholom ubrajaju se i žrtve prometnih nesreća izazvanih alkoholiziranim vozačima, kao i osobe preminule zbog bolesti poput problema s krvožilnim sustavom, ciroze jetre i različitih oblika raka. Žrtve su također i oni koji su izgubili život zbog kaznenih djela počinjenih pod utjecajem alkohola.
Nema ograničenja kod promocije
Manthey naglašava da je alkohol otrov i da bi potpuna apstinencija bila najbolje rješenje. “No, i svako smanjenje konzumacije je korak u pravom smjeru. Nije svejedno hoću li popiti dva ili tri piva”, kaže on.
Poseban problem predstavlja činjenica da se alkoholna pića u Njemačkoj smiju reklamirati bez ikakvih ograničenja, a cijene su, unatoč inflaciji, gotovo nepromijenjene posljednjih dvadeset godina.
„Cijena soka od naranče stalno raste, dok boca votke već godinama košta isto“, ističe Christina Rummel, direktorica DHS-a. Dodaje i kako je alkohol u Njemačkoj jeftiniji nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji. Istovremeno, troškovi povezani s konzumacijom alkohola, primjerice zbog bolovanja, godišnje dosežu čak 57 milijardi eura.
Rummel vjeruje da postoje jasne i učinkovite mjere za smanjenje ovog problema. “Uz jače preventivne programe, trebali bismo povećati poreze na alkoholna pića”, kaže.
Stručnjaci naglašavaju da je porez na pivo vrlo nizak, dok poreza na vino uopće nema. Prema procjenama, godišnjim povećanjem cijena alkoholnih pića za samo pet posto, potrošnja bi se smanjila za 2,2 posto, čime bi se spasilo 850 života i državni proračun dobio dodatnih 1,4 milijarde eura.
“Zdravlje građana mora biti važnije od interesa industrije alkoholnih pića”, zaključuje Rummel.
