Norveška vlada u sljedećoj godini očekuje rekordne prihode od prodaje nafte i plina, gotovo za petinu više nego u ovoj godini i pet puta više nego u 2021., zahvaljujući procijenjenoj većoj proizvodnji i skoku cijena. Ova zemlja pokazala je Putinu kako se zarađuje u plinskoj krizi koju je sam stvorio.
Cijene plina u Europi gotovo su trostruko veće u ovoj godini nakon smanjene opskrbe iz Rusije kojoj su zapadne zemlje uvele sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu. U usporedbi s prošlom godinom više su deset puta.
Norveška, najveći europski dobavljač plina i veliki svjetski proizvođač nafte, očekuje da će u sljedećoj godine crpiti 4,3 milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno, za 200 tisuća barela dnevno više nego u ovoj godini, što će joj zbog skoka cijena donijeti veliku zaradu, prenosi Seebiz.
U nacrtu proračuna za iduću godinu norveško ministarstvo financija prognoziralo je rast prihoda od nafte i plina na rekordnih 1.380 milijardi kruna (131 milijardu dolara), s procijenjenih 1.170 milijardi kruna u ovoj i 288 milijardi kruna u 2021. godini.
Iako Oslo tvrdi da skok cijena plina nije u dugoročnom interesu Norveške, otklonilo je pozive da ograniči cijene, tvrdeći da to neće pomoći Europi da osigura više energije.
U nacrtu proračuna ministarstvo financija objavilo je i da planira u idućoj godini smanjiti potrošnju iz državnog mirovinskog fonda na financiranje proračuna kako bi obuzdalo inflaciju.
“Iako gospodarstvo pokazuje znakove usporavanja, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je na najvišoj razini od 80-ih godina prošlog stoljeća. Zato je nužan štedljivi proračun u kojem se smanjuje potrošnja iz Vladinog globalnog mirovinskog fonda”, stoji u priopćenju ministarstva.
Predložili su da se iz fonda iduće godine povuče 316,8 milijardi kruna, za gotovo 20 milijardi kruna manje nego u ovoj godini.
“Budemo li sada više trošili, to će izazvati nove probleme jer bismo mogli zacementirati inflaciju na tako visokoj razini da će središnja banka morati podizati kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... više i brže no što je potrebno”, dodaje se.
Očekuju da će inflacija ove godine dosegnuti 4,8 posto i oslabiti na 2,8 posto u 2023.
Bruto domaći proizvod trebao bi u ovoj godini porasti za 2,9 posto, kada se isključi sektor nafte i plina. U idućoj godini rast bi trebao usporiti na 1,7 posto i ponovo blago ubrzati u 2024., uz procijenjenu stopu rasta od dva posto.
