EURO sigurno vraća vlatitu vrijednost. Period od posljednja tri mjeseca je značio jačanje od 13 posto, na razinu od oko 1,08 dolara za Euro. Na oporavak EUR-a je imao pad cijene energenata, te smanjeni izgledi od recesije. Europska Centralna banka je odlučna u borbi s inflacijom. Sve navedeno je rezultiralo snažnim oporavkom EURa u odnosu na dolar koji je u rujnu prošle godine pao znatno ispod pariteta s američkom valutom, na 0,95.
Kao što je već spomenuto u tekstu u posljednja tri mjeseca europska valuta je ojačala za više od 13 posto. Dolar je izgubio na vrijednosti deset posto u odnosu na košaricu od šest najvažnijih svjetskih valuta. Podsjećamo da je u rujnu 2022. dosegao 20-godišnji maksimum. Prošlogodišnjem jačanju dolara najviše je pogodovala politika američke središnje banke koja je dizala referentne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... znatno brže od ostalih zemalja, što je privuklo ulagače u tu zemlju.
SAD bi mogao smanjivati kamatne stope u drugoj polovini godine
Usporeni trend inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u SAD-u utjecao je i na očekivani tempo rasta kamatnih stopa. I dalje je prisutan oprez dužnosnika središnjih banaka i analitičara. Ipak tržište sada očekuju da će američke Federalne rezerve početi snižavati kamatne stope u drugoj polovici godine. Govoreći za Financial Times, valutni analitičar Lee Hardman je kazao da bi niže stope “uklonile veliku prednost dolara”. Istodobno očekuje da će ECB do sredine godine podići referentnu kamatnu stopu s 2 na 3,25 posto. Posljedica različitih politika središnjih banaka, predviđa, mogla bi pomoći euru da ojača na 1,12 dolara do početka 2024. godine.
Europa nije završila u dugonajavljivanij dubokoj reciji. Tome je doprinjelo toplije vrijeme od očekivanog i pad cijena prirodnog plina od kraja kolovoza na razine posljednji put zabilježene prije ruske invazije na Ukrajinu. Trenutno analitičari smatraju recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... mogla biti plitka i kratka.
Potencjalni rast Kine napuštanjem strategije zero-Covid
Sudionici Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu upravo su zaključili da bi ova godina za svjetsku ekonomiju mogla bi biti bolja nego no što se očekivalo. Među dobrim vijestima direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izdvojila je mogući snažniji rast Kine, od 4,4 posto, nakon napuštanja strategije zero-Covid, dok snažno tržišta rada potiče potrošnju, piše Novac.
U siječanjskim međuprognozama MMF bi mogao podići aktualnu procjenu rasta svjetskog gospodarstva sa sadašnjih 2,7 posto, ali Georgieva poručuje da ipak ne treba očekivati “dramatično poboljšanje”.
Otvaranje Kine moglo bi potaknuti globalnu potražnju za energijom i podići njezine cijene, a rezultat bi mogao biti novi val inflacijskih pritisaka, samo nekoliko mjeseci nakon što je skok cijena dosegao vrhunac. Opisujući prošlu godinu kao “čudnu”, predsjednica ESB-a Christine Lagarde poručila je vladama da vode računa o tome da fiskalnom politikom koja bi mogla ‘pregrijati‘ gospodarstvo ne otežaju posao središnjim bankama. Potvrdila je da ECB planira nastaviti s podizanjem kamatnih stopa “koliko god bude potrebno”.
