Mnogi ljudi smatraju da je stres samo loša pojava, ali stvari nisu tako jednostavne, budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocjena tjelesna reakcija.
U situaciji koju smatramo prijetećom, naše je tijelo u stanju visoke pripravnosti. “Reakcija se pokreće u našem mozgu”, objašnjava dr. Ralf Suhr, predsjednik berlinske Zaklade za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj omogućiti ljudima da donose informirane zdravstvene odluke.
Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa, poput noradrenalina, adrenalina i kortizola, oslobađaju se u krvotok. Zalihe energije se stavljaju u pogon, a organizam postaje budniji i brže reagira. Takvo stanje, u kojem organizam bira borbu, bijeg ili paralizaciju, bilo je od vitalne važnosti za naše pretpovijesne pretke kada bi se, primjerice, iznenada suočili sa zvijeri.
Danas je susret s divljim medvjedom rijetko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, poput obiteljskih ili financijskih problema, zahtjevnog šefa, stalne stiske s vremenom ili senzorne preopterećenosti u brzom, digitalno povezanom svijetu.
Ovi okidači uzrokuju kronični stres i ostavljaju tijelu nedovoljno mogućnosti da se vrati u normalno, opušteno stanje, potičući tako biokemijske procese koji mogu dovesti do bolesti. “Ali studije nisu nedvosmisleno pokazale izravnu vezu između stresa i određenih bolesti”, kaže Suhr.
Ipak, razne bolesti su u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunološki sustav i tako nas čini osjetljivijima na infekcije. Osim toga, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljno sna ili konzumiranja nezdrave hrane.
Kakav je utjecaj stresa na pojedine tjelesne pojave?
1. Gastrointestinalni trakt
Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a “to mnoge ljude čini sklonima proljevu”, otkriva psihijatar i znanstvenik koji se bavi problemom stresa dr. sc. Mazda Adli, glavna liječnica klinike Fliedner u Berlinu i voditeljica odjela za istraživanje afektivnih poremećaja u Sveučilišnoj bolnici Charité.
Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili još gore, sindroma iritabilnog crijeva, kaže Adli.
2. Kardiovaskularni sustav
Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni tlak, a kronični stres može dovesti do zdravstvenih stanja poput kronično visokog krvnog tlaka. Moguće su i srčane aritmije, upozorava Adli. Kronični stres također je čimbenik srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava s nezdravim navikama za kojima posežemo, poput pušenja.
3. Muskulatura
Stres može dovesti do napetosti mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do te mjere da otežavaju kretanje vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima. Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sustavu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.
4. Metabolizam
Smatra se da je stres mogući uzrok metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visokog kolesterola.
Budući da se osjeća ugroženo, tijelo pod stresom stavlja u pogon više energetskih zaliha, šećera i masnoća, objašnjava Adli. “U isto vrijeme, hormoni stresa potiču otpornost na inzulin”, povećavajući razinu šećera u krvi.
Štoviše, hormon stresa kortizol uzrokuje da tijelo neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da bude dostupno više energije nego što je potrebno. Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetne trbušne masnoće, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.
5. Mentalno zdravlje
“Mozak, a samim time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres”, kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do psihičkih bolesti, a “najpoznatija psihička komplikacija stresa je depresija”, upozorava Adli.
Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može negativno utjecati na koncentraciju, a stalni stres može uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on također može dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike.
Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je uzimati redovite pauze za odmor tijekom dana. One bi trebale uključivati kratke vježbe pažnje, kao što je fokusiranje na disanje. Redovita tjelovježba također pomaže.
Da biste se trajno riješili stresa, važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji dovode do njega, a perfekcionizam je jedan od njih. Njegovanje prijateljstva i bavljenje hobijima su korisni. „Svi ti napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalnog biološkog alarma našeg tijela“, zaključuje Adli.
