Koliko puta vam se dogodilo da ste o nečemu pričali, a onda ste uzeli mobitel u ruke i pojavila se reklama upravo za to o čemu ste pričali. Onda se pitamo da li nam telefon “prisluškuju”? Da, istina je da nas telefon gnjavi.
Prikupljanje podataka ili glasovno prepoznavanje ključnih riječi nije novost, ali postaje sve točnije.
Marko Barić, marketinški stručnjak, zaljubljenik u nove tehnologije i voditelj marketinga u kompaniji Notch, objasnio je da nas telefon “prisluškuje”.
“Odmah možemo reći da je riječ “prisluškivanje” najlakši način da ljudima objasnimo način na koji se određeni sadržaj postavlja na njihove pametne telefone. Riječ “prisluškivanje” svakako ima negativan narativ te bi također značila da to netko radi bez našeg dopuštenje”, objasnio je. je Marko.
Instaliranjem novih aplikacija na naše pametne uređaje, ne samo na mobitele, dajemo dopuštenje. Pristajemo da se naši podaci koriste u marketinške svrhe ili da tvrtke koriste naše podatke za poboljšanje svojih usluga.
“Rijetko čitamo na što pristajemo i koja dopuštenja dajemo određenim aplikacijama, bilo da se radilo o pristupu kameri ili mikrofonu. Korištenjem pametnih i digitalnih asistenata putem glasovnih naredbi, naši se glasovi spremaju online. Kasnije se koriste i za marketinške svrhe aktiviranjem kada kažemo ključne riječi“, istaknuo je.
Tehnologija je sve pametnija pa se može koristiti i kontekst razgovora, objašnjava i dodaje:
“Ako govorimo o tome da nam se pokvari perilica rublja, velika je vjerojatnost da ćemo vidjeti reklame za perilice rublja ili za njihov popravak. Sve je to legalno,nije prisluškivanje. Jer kao što sam već spomenuo, dali smo privolu.”
Kako se podaci koriste?
Naše prikupljene podatke koristimo u marketinške svrhe kao i za poboljšanje određenih usluga, aplikacija i slično. Točnije, za sve ono što može unaprijediti postojeće poslovanje onih koji prikupljaju podatke.
“Također je važno reći da se ne radi o špijunaži jer smo, ponavljam, dali pristanak na aplikacije za prepoznavanje glasa”, istaknuo je.
Nadalje dodaje da određene tvrtke prikupljaju naše podatke koje prodaju drugim servisima koji iste baze podataka koriste u reklamne svrhe ili ih preprodaju. To se odnosi na podatke poput interesa, demografskih i geografskih podataka, koliko koristimo određene aplikacije i slično.
“Ovo je također potpuno legalna praksa za koju smo i sami dali privolu. Nitko ne može dijeliti naše osobne podatke, recimo našu e-mail adresu ili broj telefona, ali može dijeliti informaciju koju glazbu najviše slušamo. Dijeljenje osobnih podataka je potpuno protuzakonito. Danas smo kao potrošači zaštićeni zakonom, ali i GDPR-om koji štiti naše podatke, odnosno ograničava tvrtke kako će i na koji način koristiti naše podatke“, objasnio je.
Teško je imati potpunu privatnost
Ističe da je danas teško imati potpunu anonimnost na internetu, ali je donekle možemo imati ako to želimo.
“Postoje brojni internetski preglednici koji ne prikupljaju podatke i ne prikazuju oglase. S druge strane, na svim tražilicama i većini aplikacija moguće je postaviti AdBlocker koji će, kao što naziv govori, u potpunosti blokirati prikazivanje reklama”, dodao je.
Sve tvrtke, uključujući Google, Apple i Facebook, prikupljaju značajnu količinu podataka o nama.
“Ovom prilikom bih svima preporučio dokumentarni film Društvena dilema u kojem je na jednostavan način objašnjeno kako društvene mreže funkcioniraju i što znaju o nama. Možda sve to na prvu izgleda strašno, ali strašno je samo ako koristi se u neetičke i manipulativne svrhe.” , rekao je zaljubljenik u nove tehnologije.
On smatra da je korištenje podataka u marketinške svrhe sasvim u redu sve dok se koriste na primjeren i etičan način. Odnosno, dok se naši privatni podaci ne iskoriste za zlouporabu.
“Ovdje se već radi o kriminalnim i protuzakonitim radnjama, a ne o tome ovdje. Koliko god cijeli koncept na prvu bio zastrašujući, u ovom ste slučaju sigurni. Iako marketing određenih sadržaja može utjecati na kupnju, jest ono što kupujete putem interneta“, naglasio je.
Prodaje nam se samo sadržaj koji nas zanima
U praćenju podataka nije sve tako crno. Pozitivno je to što tada dobivamo samo sadržaj koji je primjeren našim interesima. Pratit ćemo samo ono što nas zanima, a korisničko iskustvo će biti samo bolje.
“Primjerice, možemo vidjeti sadržaj na Netflixu, odnosno Netflix nam preporučuje sadržaj prema sadržaju koji smo prije gledali i konzumirali. Negativno je što se isti koristi u manipulativne svrhe i nametanjem sadržaja koji mogu utjecati na promjenu uma ili kompulzivne kupnje. Ako smo svega toga svjesni onda će utjecaj na nas biti puno manji. Želimo vidjeti sadržaj koji nas zanima i koji je u skladu s našim interesima, a drugačije ga nećemo i ne možemo vidjeti,” istaknuo je Barić.
Kako spriječiti praćenje
Ako jednostavno ne želimo da se naši podaci bilježe, možemo to zaustaviti. Samo trebamo isključiti sva dopuštenja koja dajemo aplikacijama i sustavu u postavkama svih uređaja.
“To nije kompliciran proces i za isti je potrebno minimalno tehničko znanje”, naglasio je.
No, s druge strane, moramo biti svjesni da sve informacije o svojim životima svakodnevno iznosimo javno.
“Svi mi dijelimo informacije o sebi na svim društvenim mrežama koje koristimo. Dijelimo ih našim pratiteljima i ljudima koje uopće ne poznajemo. Nije potrebno da nas netko “prisluškuje” kako bi saznao sve o nama. Dovoljno je da samo pogleda naše profile na društvenim mrežama i već ima podatke o našim interesima. Kao i svemu što smo sami i svojom voljom podijelili na internetu”, smatra Marko.
Hoćemo li i koliko podataka javno dijeliti ovisi o nama.
“Samo se možemo zaštititi tako da ne stvaramo digitalnu sliku o sebi na internetu. Danas je to zbog načina života i prirode posla jako teško, ali ne i nemoguće. O svemu odlučujemo sami, ali moramo biti svjesni da digitalizacija više nije naša budućnost nego sadašnjost, te nam kao takva itekako pomaže u poboljšanju kvalitete života“, rekao je Marko.
Izvor: akta.ba.
