Dokazi su jasni: sindrom burnouta je u porastu. Uobičajeni prijedlog za prevenciju burnouta je redovita pauza od posla. Ali kako bi te stanke trebale izgledati ako želimo zaštititi svoje blagostanje? Možda je iznenađujuće, ali pasivni “odmor i opuštanje” nije tako učinkovit za oporavak od svakodnevnog rada. Za postizanje vaših ciljeva – ne poslovnih, već osobnih ciljeva najučinkovitije je korištenje odmora. Primjeri uključuju provođenje vremena s prijateljima i obitelji, bavljenje hobijima ili čak organiziranje ormara. Kakvi god bili vaši osobni ciljevi, važno je da napravite plan o tome kako zamišljate provođenje vremena tijekom pauze. To nazivamo proaktivnim oporavkom i smatramo da čini ljude sretnijima od pasivnih oblika oporavka.
Još u prosincu 2020. anketirana je grupa od 537 zaposlenika javnog sektora. Postavljeno im je jednostavno pitanje: “Imate li kakvih ciljeva za nadolazeće zimske praznike?” s opcijama odgovora “da” ili “ne”. Također su ih zamolili da navedu koliko su sretni, što je često korištena mjera subjektivnog blagostanja.
Otkriveno je da su zaposlenici koji su imali cilj kako provesti praznike pokazali da su 8% sretniji od onih koji ga nisu imali. Ova razlika u sreći pojavila se bez obzira na spol, dob, zaposlenje, prihode, bračni status, učestalost rada od kuće ili broj uzdržavanih osoba.
Proaktivni odmor povezan s većim zadovoljstvom
Zatim su željeli razumjeti je li proaktivni oporavak povezan s time koliko dana godišnjeg odmora ljudi planiraju i koje aktivnosti očekuju tijekom tih dana. U prosjeku, ljudi koji su imali ciljeve za odmor planirali su uzeti 1-2 slobodna dana više od onih koji nisu postavili ciljeve za svoje praznike. Ovo je važno budući da se oko 768 milijuna dana godišnjeg odmora godišnje izgubi. Što je otprilike 62,2 milijarde dolara izgubljene koristi.
Zaposlenici koji su imali ciljeve za odmor dodatno su predviđali da će izdvojiti 24% manje vremena za pasivne aktivnosti; kao što su gledanje TV-a, drijemanje ili ljenčarenje i 28% više vremena za druženje sa svojim prijateljima i obitelji. Ove razlike u tome kako planiramo provesti slobodno vrijeme važne su za našu dobrobit. Otkriveno je da je planiranje provođenja više vremena s voljenim osobama povezano s većom srećom. To je u skladu s jednim od najdosljednijih nalaza u istraživanju korištenja vremena i dobrobiti o jedinstvenim prednostima društvene povezanosti.
Proaktivni oporavak također može koristiti organizaciji. Otkriveno je da su zaposlenici koji su postavili ciljeve za nadolazeći odmor pokazali da su 5% zadovoljniji svojim poslom.
Sva istraživanja na ovu temu dolaze do istih zaključaka
Naime, pronađeni su slični rezultati u drugom uzorku od 184 radnika ispitanih 2019. koji su naveli da imaju pristup plaćenom godišnjem odmoru. Oni koji su naveli da obično postavljaju ciljeve za svoje praznike bili su 12% sretniji od onih koji to nisu učinili. Proaktivni oporavak dodatno je povezan s provođenjem praznika uz više društvenih aktivnosti i manje aktivnosti povezanih s odmaranjem. Kao i prethodno, vrijeme provedeno u društvenim aktivnostima tijekom praznika povezivalo se s većom srećom.
Prednosti proaktivnog oporavka nisu ograničene na praznike. U drugoj anketi ispitan je uzorak od 243 radnika planiraju li uobičajeno svoje vikende. Opet se pokazalo da su ljudi koji su postavili ciljeve za vikend bili 13% sretniji od onih koji nisu . Slično praznicima, ljudi koji imaju ciljeve za vikende vjerojatnije će provesti vikende u društvenim aktivnostima. Manje njih će vikende provesti odmarajući se ili ne radeći ništa. A provođenje vikenda u društvenim aktivnostima može dovesti do veće sreće.
Pozitivni učinci nisu ograničeni samo na vikende i praznike
Nadalje, pozitivni učinci postavljanja ciljeva nisu ograničeni samo na vikende i praznike, već se zapravo mogu iskoristiti na dnevnoj bazi. Postavljanje ciljeva o tome kako ćemo provesti večer može biti čak i korisno. U odvojenom uzorku od 242 radnika, otkriveno je da su oni koji su postavili ciljeve za svoju večer provodili više vremena u društvenim aktivnostima. Također su bili 10% sretniji od onih koji nisu postavili ciljeve za svoju večer.
Jedno upozorenje: iako je postavljanje ciljeva za slobodno vrijeme važno, to ne znači da bismo te ciljeve trebali tretirati kao popis obveza.
Trebali bismo biti fleksibilni. Istraživanje koje su provele Gabriela Tonietto i Selin Malkoc pokazalo je da planiranje slobodnih aktivnosti može potkopati zadovoljstvo koje ljudi doživljavaju u takvim aktivnostima. Djelomično zato što se slobodno vrijeme počinje osjećati kao posao. Ovi su autori otkrili da su ljudi, onda kada su rasporedili slobodne aktivnosti ipak uspjeli zadržati užitak u slobodnom vremenu. Razlog postavljanja cilja odmora funkcionira zato što imamo namjeru kako ćemo provesti svoje vrijeme izvan posla; a ne zato što nam omogućuje da prekrižimo još jednu stvar sa svoje liste obveza.
Uz izazove nepredviđenih ekonomskih posljedica, mnogi bi se zaposlenici mogli zapitati hoće li raditi bilo kakve planove tijekom praznika. Njihovi bi letovi mogli biti otkazani, mogli bi se razboljeti ili se jednostavno osjećati previše iscrpljeno da bilo što poduzmu. Iako bi moglo biti kontraintuitivno, jer bismo se mogli radovati ležanju u pidžamama i ne raditi ništa neko vrijeme, istraživanja sugeriraju da nam postavljanje ciljeva zapravo može pomoći da se napunimo energijom i osiguramo da svoje slobodno vrijeme iskoristimo na najbolji način.
Izvor: HBR
