Predrag Novačić zaista ima zanimljiv CV. Prilikom pripreme za intervju, primijetila sam da se gospodin Novačić tijekom karijere bavio jako zanimljiv i dinamičnim poslovima. Gospodin Novačić je jedan od panelista na konferenciji MoBizz, koja se 9.9. održava u Mostaru.
Za početak možemo li Vas zamoliti da se profesionalno predstavite čitateljima u Bosni i Hercegovini. Kako biste u najkraćim crtama opisali sebe?
Poslovnim informacijama, procjenom rizika i boniteta poduzeća bavim se već više od dva desetljeća. U svom radu nastojim pomoći poduzetnicima da dođu do prave informacije o poslovnim partnerima i klijentima u Hrvatskoj i Europi s pomoću poslovnog portala Bon.hr
Nakon karijere u financijskom sektoru, okrećete se procjenama boniteta. Odakle ideja i motiv da krenete u navedenom smjeru?
Zapravo je početak mog profesionalnog puta vezan uz Coface, globalnog osiguravatelja potraživanja. U to su vrijeme, prije ulaska u EU, odjeli Boniteta i Naplate potraživanja u hrvatskoj podružnici bili okosnica posla. Sama odluka osigurati neki posao ili ne oslanja se na procjenu boniteta poduzeća jer se zapravo „osigurava poduzeće“. Moj je posao bio u sklopu odjela boniteta. Nakon toga imao sam kraći izlet u financijski sektor, više usmjeren na korporativno poslovanje unutar SG grupe u Hrvatskoj, da bih se potom “vratio korijenima” u Bon.hr, gdje se bavim procjenama boniteta poduzeća i poslovnim informacijama u najširem smislu.
Prilikom izrade boniteta za kompaniju, koji su osnovni faktori koji utječu na bonitet jedne kompanije? Jesu li to samo financijski pokazatelji ili utječu i neki drugi faktori?
Na bonitet svakog poduzeća trebali bi utjecati i kvantitativni i kvalitativni podaci (faktori), odnosno hard & soft facts. Naravno da su financijski podaci osnovni faktor kod procjene boniteta poduzeća. Prilično je teško dobiti bilo kakvo financiranje u banci ako vam bilanca pokazuje prezaduženost, a račun dobiti i gubitka kontinuirani gubitak, bez obzira na to koliko su vam ugovori s kupcima dugoročni, vaši zaposlenici visokoobrazovani ili koliko ste cijenjeni u poslovnoj zajednici. Naime, kod većine financijskih institucija puno veći utjecaj na samu ocjenu boniteta (rejting) ima kvantitativni dio, koji se dobiva iz financijskih pokazatelja.
Prilagođavate li modele izračuna boniteta iz godine u godinu, kako se mijenjaju makroekonomski pokazatelji i poslovno okruženje na tržištu?
Modeli bi se povremeno trebali prilagođavati, naročito kad postoji neki znatan poremećaj na tržištu. Primjerice, kao što je bila kriza uvjetovana koronavirusom. Međutim, postoje i neki modeli koji su više-manje nepromijenjeni desetljećima. Takav je Z-score profesora Altmana, koji i danas pokazuje jako dobre rezultate, zbog čega ga prikazujemo na našem poslovnom portalu Bon.hr.
Jeste li imali iskustva da Vas je nazvao neki poduzetnik i rekao da nije zadovoljan ocjenom koju je poduzeće dobilo na osnovu Vašeg modela procjene?
Ako se bavite dovoljno dugo poslom procjene boniteta ili bilo kakvom procjenom, pitanje je trenutka kad će se pojaviti klijent koji nečim nije zadovoljan, iako su naši kupci većinom druga strana: poduzetnici koje zanima ocjena boniteta njihovih kupaca ili dobavljača. Ključna je riječ u našem poslu procjena. Ona nije uvijek savršena, ali gledajući širu sliku, ta procjena u izrazito malom postotku ima značajnije odstupanje od stvarnog stanja.
Vaša kompanija se bavi i upravljanjem potraživanjima. Dobar dio poduzetnika misli da poslovni proces završava prilikom prodaje nekog proizvoda, usluge ili servisa, pa onda upadnu u likvidnosne probleme kada ne uspiju naplatiti potraživanja. Kakva su Vaša iskustva, koje su najčešće greške koje prave poduzetnici? Na koji način Vaša kompanija pomaže poduzetnicima i kompanijama, kako ne bi imali dospjelih potraživanja?
Poslovne informacije trebale bi ući u obveznu lektiru svakog poduzetnika. Prednosti njihova korištenja su brojne: mogućnost pronalaska potencijalnih kupaca prema veličini, djelatnosti, ocjeni boniteta ili jednostavno prema geografskoj lokaciji. Tu je i smanjivanje loših potraživanja koja u ekstremnijim situacijama mogu pojesti kompletnu maržu poduzeća ili ga čak dovesti na rub bankrota!
Na portalu Bon.hr nudimo i automatizirano praćenje svih kupaca i dobavljača pa da možete pravovremeno reagirati i izbjeći ili barem smanjiti štetu. Ovim putem možete pratiti i konkurenciju te samim tim i bolje razumjeti tržište na kojem poslujete. Uz te informacije možete lakše formirati cijene i uvjete poslovanja. Također, poduzeće s kojim smo povezani bavi se poslovima naplate potraživanja pa i tako možemo pomoći našim klijentima.
Na portalu Bon.hr nudite bonitete mnogih europskih država, ali među njima ne vidimo Bosnu i Hercegovinu. Planirate li nuditi bonitete kompanija iz naše države?
Mi smo već danas u mogućnosti našim klijentima ponuditi bonitetni izvještaj za poduzeća iz Bosne i Hercegovine, ali nažalost to još uvijek nemamo dostupno na portalu. Ne možete na našem portalu pronaći poduzeće koje vas zanima i preuzeti bonitetni izvještaj (kao što je slučaj za mnoge europske države), već ga morate naručiti i pričekati da ga napravimo. Problem je u kompliciranijem uređenju države, što će se vjerujemo riješiti tijekom vremena.
Jedan ste od panelista na konferencije MoBizz, na radost sudionika. Jeste li do sada imali mogućnost upoznati se s tržištem i kompanijama Bosne i Hercegovine?
Nažalost vrlo malo, nadam se da će i ova konferencija pomoći da se to promijeni.
Tema o kojoj ćete govoriti je zaista izuzetno atraktivna. Događa li se da poduzetnici nemaju adekvatnu predstavu koliko poduzeće kojem su vlasnici i s kojim upravljaju zaista vrijedi. Ukratko, što posjetitelji konferencije mogu očekivati da će naučiti?
Posjetitelji će se moći pobliže upoznati s više metodologija koje se upotrebljavaju prilikom procjene vrijednosti poduzeća i naučiti iz stvarnih primjera i situacija koje se događaju prilikom transakcija.
Često se događa da poduzetnici nemaju točnu predodžbu koliko vrijedi njihovo poduzeće. Više je razloga za to. Jedan je psihološke prirode i on se javlja kad je riječ o kupoprodajnoj transakciji jer gotovo uvijek prodajna strana više vrednuje svoj proizvod (poduzeće), odnosno ima previsoka očekivanja. Ta se kognitivna pristranost naziva efektom posjedovanja ili endowment effect.
Mi se više bavimo segmentom malih i srednjih poduzeća (SME) koja su izrasla na poslovnoj ideji i teškom radu samog poduzetnika. Poduzetnik, naravno, ne mora imati dovoljna znanja za kvalitetnu procjenu jer se, recimo, bavi poljoprivredom ili turizmom. Tu mi uskačemo.
Jedini smo poslovni portal koji ima dostupnu procjenu vrijednosti za sva poduzeća u RH, na što smo posebno ponosni. Algoritam je za nas razvio financijski analitičar Hrvoje Serdarušić, kojeg ćete također moći slušati na konferenciji.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
