Planirani porast obrambene potrošnje Njemačke pojačat će pritiske na druge zemlje u eurozoni. Razlog je porast prinosa i spreadova na troškove zaduživanja. Iskorak najvećeg europskog gospodarstva prema napuštanju kočnice duga, koja je u prošlosti dovela i do prinosa ispod nule. Rezultat je plana “što god je potrebno” za vojnu i infrastrukturnu potrošnju reflektira se na financijskim tržištima, piše Financial Times.
Prinosi na desetogodišnji njemački Bund porasli su na oko tri posto u ožujku. Ovo je po prvi put od globalne rasprodaje obveznica 2023.
Kolike su referentne vrijednosti
Ovo je povećalo troškove zaduživanja ostalih država jer njemački dug de facto funkcionira kao referentna vrijednost za europsko tržište. Rezultat je upozorenje o utjecaju na financije zaduženijih gospodarstava.
“Porast prinosa mogao bi zasjeniti fiskalni prostor za povećanje potrošnje za obranu izvan Njemačke posebno u Francuskoj i Italiji”, rekao je Sören Radde, voditelj ekonomskih istraživanja u hedge fondu Point72.
Prinosi na 10-godišnje francuske obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... premašili su 3,6 posto. Ovo je njihov najviši iznos u više od desetljeća i najviše razine dosegnute na vrhuncu političke krize prošle godine. Prinosi u Italiji dotaknuli su četiri posto prvi put od prošlog srpnja. Prinos na 10-godišnje hrvatske obveznice u mjesec dana porastao je 0,5 bodova, na 3,125 posto. U posljednjih šest mjeseci porastao je jedan bazni bod.
Uzlazna krivulja duga
Simulacija koju je proveo Point72, uzimajući u obzir veću potrošnju za obranu, kao i veće prinose. Pokazuje da bi (bez smanjenja potrošnje ili većeg rasta), omjer duga Italije i BDP-a mogao narasti na 153 posto do 2030., a Francuske na 122 posto, s trenutačnih oko 140 posto odnosno 115 posto.
No, ako zemlje smanje javnu potrošnju ili povećaju poreze ili im poraste BDP zbog pozitivnih efekata prelijevanja veće potrošnje u Njemačkoj, tada se “nestabilne staze mogu izbjeći”, dodao je Radde.
Spreadovi, razlika u dodatnim troškovima zaduživanja koje zemlje plaćaju u odnosu na Njemačku, do sada su uglavnom ostali stabilni. Signalizirajući da tržišta još nisu zabrinuta zbog utjecaja viših prinosa na vlade čije su javne financije nesigurnije od njemačkih. Euro je također ojačao, naglašavajući optimizam u pogledu jačanja gospodarskog rasta koji je pomogao povećati prinose.
