U jeku smo jedne od najvećih gospodarskih kriza u čitavom svijetu, a koju itekako osjete i stanovnici u BiH. Ognjenka Lalović, direktorica sektora gospodarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK), za Večernji list je govorila o ovom izazovnom vremenu, kao i tome što Komora čini da se situacija promijeni nabolje.
“Komora je, kao servis i glas gospodarstva i u vremenu pandemije, a i danas, kada ekonomska kriza zbog svih događanja doseže vrhunac, na usluzi gospodarstvenicima u njihovoj borbi za bolju poziciju na domaćem i inozemnom tržištu. Kao što se pokazalo i tijekom najtežih trenutaka tijekom pandemije COVID-19, VTK je nastojao gospodarstvenicima biti na usluzi s točnim i provjerenim podacima. Svakodnevni su kontakti s gospodarskim subjektima koji su se zbog trenutačne situacije našli u različitim pozicijama, od problema s prijevozom, naplatom potraživanja, neizvjesnosti nabave nužnih roba i usluga, povećanja cijena različitih komponenti, što sve utječe na njihovo poslovanje. Ono što je otežavajuće je što nam se ekonomske krize, globalne razine, u posljednje vrijeme nižu jedna za drugom, što dodatno stvara pritisak na ekonomiju Bosne i Hercegovine” – naglašava Lalović, a Komora će nastojati, u suradnji sa svojim članicama, kroz aktivnosti nastaviti djelovati prema nadležnim institucijama i inozemnim partnerima kako bi pomogla članicama u borbi s krizom koja nas je zadesila. Pitali smo je i što savjetovati tvrtkama u BiH, ali i običnim građanima, s naglaskom na proizvodnju hrane. Sektor poljoprivrede bio je dosta zapostavljen proteklih godina.
“Prostora za napredak uvijek ima. BiH se opredijelila za izgradnju liberalne ekonomije i tržišne politike temeljene na tržišnim načelima i slobodi kretanja roba i usluga te je na osnovi toga tržište BiH otvoreno za plasman velikog broja roba s različitih stranih tržišta. Kada je u pitanju poljoprivredno-prehrambeni sektor, brojni su razlozi uvoza poljoprivrednih proizvoda: sezonski karakter, slobodna trgovina, politika subvencija agrara u EU, ali i u drugim zemljama regije, otkupne cijene, i slično, što je sve skupa dovelo da dugi niz godina BiH ima vanjskotrgovinski robni deficit u ovom sektoru. BiH najviše uvozi inputa za poljoprivrednu sjetvu (sjei mena, gnojiva). Cijene gnojiva su višestruko porasle i prije događanja u Ukrajini i to će svakako, uz aktualno poskupljenje goriva, još više ugroziti proljetnu sjetvu u BiH. Također su primjetne na tržištu i nestašice nužnih materijala kao što je sjeme kukuruza. Sada je nužna stimulativna potpora nadležnih institucija u BiH, pogotovo u pogledu definiranja prioriteta djelovanja u cilju prevladavanja trenutačne krize. Naravno, uzimajući u obzir i sve druge prethodne mjere u cilju osnaživanja domaće proizvodnje” – kaže nam.
Spominje i jednu od pozitivnih mjera – “prijedlog koji je Ministarstvo vanjske trgovine ekonomskih odnosa BiH uputilo u formi odluke o otvaranju privremenih tarifnih kvota pri uvozu mineralnih gnojiva iz trećih zemalja, koja će nakon dobivanja potrebnih mišljenja nadležnih institucija biti predložena Vijeću ministara na usvajanje“.
“Također, bili smo svjedoci kako je pandemija COVID-19 prouzročila mnoge poteškoće u globalnom lancu opskrbe i da su se sva tržišta morala okrenuti domaćoj proizvodnji. Zbog toga je važno da BiH jača domaće proizvodne kapacitete ulaganjem u nove tehnologije i digitalizaciju proizvodnje kako bi se u budućem vremenu što više smanjila ovisnost o stranim tržištima i povećala konkurentnost domaćih proizvoda. Vrijeme koje je iza nas i koje dolazi upućuje nam kako je nužno povećati i osnažiti vlastitu proizvodnju, ali i kupnju domaćih proizvoda, osobito u ovim kriznim vremenima kada je teško predvidjeti rasplet novonastale situacije” – zaključila je Ognjenka Lalović za Večernji list.
