Samira Sulejmanović, voditeljica Odjela za bilateralne trgovinske odnose u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. U svom resoru bavi se ukupnim bilateralnim trgovinskim i gospodarskim odnosima zemlje, uključujući pregovore i provedbu ugovora o zaštiti ulaganja, preferencijalnih trgovinskih sporazuma i sporazuma o gospodarskoj suradnji. Gđa. Sulejmanović jedna je od panelista na konferenciji MoBizz, koja se 9.9. održava u Mostaru.
Možete li nam reći jeste li zadovoljni s konkurentnošću proizvoda i usluga iz BiH na međunarodnim tržištima?
U svom portfelju se ne bavim direktno pitanjima konkurentnosti ali se s tim pitanjem nužno susrećem u poslovima koje obavljam na međunarodnom planu. Pitanje konkurentnosti je izuzetno složeno i ovisi o nizu različitih faktora. Na neke možemo a na druge opet ne možemo utjecati. Znajući unutarnje i vanjske determinante u kojima posluju bosanskohercegovačka preduzeća, rekla bih da moramo biti zadovoljni. Vrlo iskreno, mislim da mnogi poduzetnici čine čuda u vrlo nezahvalnim i nepovoljnim uvjetima a da se o tome često čak i ne zna u široj javnosti. Često se pitam kakve bi uspjehe ti poduzetnici pravili kada bi bar oni uvjeti na koje možemo utjecati bili bolji?!
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, trenutno imamo trend pada izvoza iz BiH. Što su razlozi ovakvog trenda?
Bosna i Hercegovina je malo tržište a njezino gospodarstvo ima ograničene kapacitete. Naime, Bosna i Hercegovina ima potencijale u više oblasti (sektora) bilo da se radi o robama ili uslugama. Međutim, ti potencijali su uglavnom u srazmjeru s veličinom bh. ekonomije što predstavlja ozbiljno ograničenje u širenju broja tržišta na kojima je moguće plasirati svoje robe i usluge. Postojanje određenog potencijala ne znači da Bosna i Hercegovina može istovremeno biti prisutna sa svojim robama ili uslugama na velikom broju tržišta, posebno kada se radi o geografski udaljenim tržištima koja poskupljuju i značajno kompliciraju transport.
Geografska lokacija, prirodna upućenost na europsko tržište i stupanj integriranosti s tržištima Europske unije i regionalnog trgovinskog sporazuma CEFTA, uvjetuju značajnu izloženost promjenama u ekonomskom i financijskom sektoru ova dva bloka ali i ostatka svijeta. Međunarodna trgovina i financije funkcioniraju uglavnom po sustavu spojenih posuda. Pozitivna kretanja imaju pozitivne efekte na poslovanje bh. kompanija i obratno. Ako vam kažem da analiza koju smo radili pokazuje da je preko 95% vrijednosti bh. izvoza plasirano na tržišta europskog kontinenta onda je jasno kolika je međuovisnost bh. gospodarstva s ovim tržištima. Također, struktura roba koje se izvoze iz Bosne i Hercegovine je vrlo koncentrirana, tj. u paleti naše izvozne ponude nalazi se mali broj grupa proizvoda. Svaki poremećaj u nekom o tih sektora značajno se odražava na bh. izvoz. Dodamo li tome i različita ograničenja i probleme unutarnje prirode, onda otprilike možemo imati generalnu sliku razloga negativnih kretanja u robnoj razmjeni, posebno na strani izvoza iz Bosne i Hercegovine.
Pitanje robne razmjene Bosne i Hercegovine se godinama generalizira u javnom diskursu, pa čak i u nekim stručnim krugovima. Mediji prenose senzacionalističke vijesti o vrijednosti(ma) vanjskotrgovinskog deficita a institucije se ne trude objasniti o čemu se tu radi. Dat ću vam jedan konkretan primjer. Prije nekoliko godina interno smo radili jednu detaljnu analizu. Ono što smo već i sami znali, potvrdile su brojke. U 2021. godini, vrijednost deficita je iznosila 7,3 milijarde KM. Od toga, deficit ostvaren u robnoj razmjeni sa Kinom je činio blizu jedne četvrtine te vrijednosti (1,7 milijardi KM). Dakle, kada bismo iz ukupnih vrijednosti, testa radi, eliminirali vrijednosti robne razmjene sa Kinom, bh. deficit bi bio manji za jednu četvrtinu.
Slične nalaze smo zabilježili i u strukturi deficita. Podaci su pokazali da je oko polovine vrijednosti trgovinskog deficita bilo uzrokovano uvozom četiri grupe proizvoda koje se ne proizvode u Bosni i Hercegovini i to: naftnih ulja i derivata, putničkih automobila, naftnog plina i telefonskih aparata. Deficit u trgovini ovim grupama proizvoda je iznosio 3,74 milijarde u 2021. godini.
Šta zapravo želim reći? Prije svega to da stvari obično nisu onakve kakve se čine na prvi pogled te, da bez adekvatne ciljane analize nije moguće utvrditi konkretne uzroke pada izvoza a još manje kreirati adekvatne mjere za ublažavanje takvog stanja.
Što bi trebalo poduzeti kako bi se uvoz smanjio, a izvoz povećao?
Odgovor je djelomično sadržan u prethodnom. Što se tiče uvoza, postoje objektivne okolnosti na koje možemo malo ili nimalo utjecati. Tamo gdje se radi o uvozu proizvoda koje nemamo i ne proizvodimo tu ne možemo učiniti puno. Nadalje, uvoz sirovina, repromaterijala i poluproizvoda nije negativno kretanje. Ono govori o tome da u Bosni i Hercegovini postoje proizvodni procesi u kojima se koriste za proizvodnju nekog proizvoda višeg stupnja i vrijednosti.
Dakle, eventualno možemo utjecati na preostali dio uvoza. Kažem eventualno, jer smo i želimo ostati dijelom svijeta u kojem je poduzetništvo slobodno i utjecaj države je minimalan. Ne možemo kupcima naložiti što će kupovati. Međutim, brojni su primjeri, posebno u prehrambenom sektoru, u kojima su se bh. proizvođači izborili kvalitetom za pažnju i lojalnost domaćih kupaca koji u konačnici i donose odluku što kupiti i kome dati svoj novac.
Kako povećati izvoz? Ovdje se ne radi o jednoj ili nekoliko mjera. Radi se najprije o strateškom opredjeljenju na nivou politika da se želimo fokusirati na izvoz kao jednu od alatki za ekonomski razvoj. Drugo, važno je da se različite aktivnosti različitih institucija i nivoa uprave odvijaju ciljano i u sinergiji a ne kako se to danas mahom događa na ad hoc osnovi. Treće, bilo bi nužno imati vjerodostojnu procjenu, ako nije moguće imati točne podatke o tome što i čega imamo za izvoz. Povećanje izvoza sa postojećim kapacitetima može biti zaista minimalno.
Dakle, ako imamo povoljne uvjete, kvalitetne i dostupne izvore financiranja, poduzetnici mogu planirati početak ili proširenje proizvodnje koji će u konačnici, za nekoliko godina, dovesti do povećanja izvoza. Vjerujem da nisam otkrila ništa novo i da mnogo toga rečenog zvuči vrlo poznato. Slažem se. Zvuči lijepo i komplicirano ali sam sigurna ne i neizvedivo. Mi već imamo situacije u kojima je napravljen značajan pomak, na primjer u okviru SSP-a i regionalnog sporazuma CEFTA.
Što po Vama nedostaje lokalnim kompanijama kako bi bile još konkurentnije na međunarodnim tržištima?
Kada govorimo o međunarodnim tržištima moramo imati na umu razliku između tržišta Europe, Sjeverne Amerike, Japana, Koreje i slično od ostalih tržišta. Na prvima postoji set transparentno poznatih pravila koja su vrlo stroga ali kada ih ispunite nesmetano možete poslovati. Propisi i druge važne informaciju su javno dostupni, postoji efikasan sudski sustav, snažna je zaštita prava intelektualnog vlasništva i industrijskog dizajna, intervencija države je minimalna. Za razliku od ovih, neka druga tržišta su također snažno regulirana ali na netransparentan način, nije moguće ući bez partnerstva s lokalnim kompanijama, platni sustav je otežan, važe neki drugi standardi itd. Na tržištima s jasnim i transparentnim setom pravila, bh. kompanije već imaju ozbiljne rezultate. Kada razgovarate s nekima od njih, većina će potvrditi da je jako teško ući ali da je kada zadovoljite visoke standarde onda je sve ostalo puno lakše i sigurnije. Na ovim drugim je vrlo teško ući, rizik je veći, prilično ste nezaštićeni i u svakom trenutku možete biti izloženi nekoj praksi koja vas stavlja u neravnopravan položaj.
Na nivou kompanija, ne mogu tvrditi sa sigurnošću ali sam prilično uvjerena da je jedna od značajnih prepreka malih kompanija za bolju konkurentnost upravo njihova veličina i mogućnost pristupa izvorima financiranja. Mala i srednja poduzeća čine okosnicu bh. gospodarstva. Stoga bi vjerojatno bilo najkorisnije pomoći im kroz razne vidove edukacije i osiguranje povoljnih izvora financiranja. Mi u institucijama također imamo svoj dio posla. On se primarno ogleda u potrebi da adekvatno podržimo poslovanje kompanija na međunarodnom tržištu tako što će certifikati koje izdaju nadležne institucije biti u skladu sa međunarodnim standardima i priznati od ključnih trgovinskih partnera, tako što će nepotrebno administriranje i troškovi biti svedeni na minimum, tako što ćemo digitalizirati što je više moguće usluga, osigurati eventualno preferencijalni tretman bh. roba i usluga itd.
Pruža li Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine poduzetnicima edukaciju kako bi bili što konkurentniji na međunarodnim tržištima?
Nije mi poznato da je Ministarstvo na neki dugoročniji način osmislilo ili ponudilo takvu edukaciju. S druge strane, mislim da smo uvijek bili otvoreni za bilo kakvu vrstu upita i pomoći u okviru naših nadležnosti. Moje iskustvo govori da poslovna zajednica nedovoljno koristi svoje pravo da se obrati administraciji općenito pa tako i ovom Ministarstvu. U Odsjeku kojim rukovodim dobivamo upite kompanija o trgovinskim odnosima i mogućnostima poslovanja s drugim državama. Uvijek blagovremeno odgovorimo i nastojimo ponuditi razumljivu i sadržajnu informaciju. Ako bi takav interes bio iskazan u poslovnoj zajednici, možda bi neka specijalizirana edukacija i bila organizirana u ovom Ministarstvu ili nekoj drugoj odgovarajućoj instituciji.
Poduzima li Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine određene inicijative kako bi se poboljšala poduzetničku klima u državi?
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je vrlo kompleksna institucija. Ponekad mi se čini da ne dobiva pažnju koju bi trebalo imati. Zašto ovo govorim? Zato što se u okviru svojih nadležnosti bavi čitavim nizom oblasti koje su ključne za poslovnu zajednicu, počevši od međunarodnih trgovinskih odnosa, vanjskotrgovinske politike, politike direktnih stranih ulaganja, carinske politike do poduzetništva, energije, poljoprivrede, zaštite okoliša. S obzirom da se bavimo vanjskom trgovinom to su i naše aktivnosti usmjerene primarno na poziciju bh. privrede na stranim tržištima dok se poduzetničkom klimom unutar države bave nadležne entitetske pa čak kantonalne i općinske institucije i službe. Sigurna sam, međutim, da je ovo Ministarstvo svojim aktivnostima, pomažući izlazak bh. kompanija na strana tržišta, indirektno doprinijelo i boljoj poduzetničkoj klimi u državi.
Jedna ste od panelista na konferencije MoBizz koja će se održati u Mostaru 9.9. u Ljetnikovcu Radobolja na temu “Kako potaknuti gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine”. Ukratko, zanima nas kako kroz vanjskotrgovinske aktivnosti možemo potaknuti gospodarski razvoj u periodu od narednih nekoliko godina?
Vanjskotrgovinska politika Bosne i Hercegovine je politika koja je trenutno najusklađenija sa politikama Europske unije i pravilima Svjetske trgovinske organizacije u odnosu na druge politike. To je našim gospodarstvenicima omogućilo da s najvećim dijelom svijeta posluju po općeprihvaćenim pravilima. U skladu s tim politikama, Bosna i Hercegovina je zaključila takozvane preferencijalne trgovinske sporazume sa ključnim vanjskotrgovinskim partnerima i to Europskom unijom (SSP), državama regije (CEFTA Sporazum), preostalim državama Europskog ekonomskog prostora i jedinstvenog tržišta (EFTA države) i Republikom Turskom. Izvoz iz Bosne i Hercegovine u ove države čini preko 95% ukupnog izvoza. Preostalih 5% izvoza se plasira u ostatak svijeta. Dakle, tamo gdje se najveći dio bh. izvoza plasira, Bosna i Hercegovina je već osigurala preferencijalni tretman svojih roba, a u nekim slučajevima i uslugama.
Ministarstvo prati situaciju i tamo gdje to bude opravdano inicirat će aktivnosti za proširenje i diverzifikaciju tržišta. Međutim, diverzifikacija bilo tržišta ili roba podrazumijeva povećanje kapaciteta i diverzifikaciju roba i usluga. Time bi bilo moguće smanjiti, ako već ne potpuno eliminirati, rizik prelijevanja negativnih efekata na bh. gospodarstvo. Ove aktivnosti su opet nadležnost drugih institucija u Bosni i Hercegovini ali i samih poduzetnika. Ministarstvo će svakako biti tu da sa svoje strane učini potrebno.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
