U 2022. godini je indikator koji mjeri siromaštvo pogoršan. Usporedimo li podatke o apsolutnom siromaštvu u F BiH iz 2022. godine s s onima iz 2015. godine odnosno 2011. godine, evidentno je da nema pozitivnoog pomaka. Čak zbog inflatornih pritisaka s kraja 2021. i prve polovine 2022. godine, došlo je do neutralizacije pozitivnih kretanja.
Poseban problem predstavlja siromaštvo djece. Za djecu dobi do pet godina stopa koja mjeri siromaštvo iznosi više od 40 posto. Situacija je dodatno pogoršana u 2022. godini. Prema dokumentu koji je nedavno upućen u javnu raspravu u cilju smanjenja siromaštva i ublažavanja posljedica siromaštva, osnaživanja i ubrzanja inkluzije marginaliziranih pojedinaca i skupina te jačanja institucionalnih mehanizama i kapaciteta, odnosno centara i službi za socijalni rad i drugih socijalnih ustanova i organizacija, navodi Večernji.ba. Prema izvješću, 2011. godine u FBiH je 464.418 osoba živjelo u siromaštvu. 2015. godine taj broj iznosio je 446.927, dok se 2022. godine popeo na čak 538.160.
Siromaštvo visoko u kućanstvima s više djece
Podaci iz strategije pokazuju da su u posebno visokom riziku od siromaštva kućanstva s više djece. Ovaj podatak se odnosni na kućanstva s dvoje, troje ili više djece. U skladu s općim trendom, problem siromaštva ovih kućanstava dodatno je naglašen u 2022. godini. Nadalje, u nešto višem riziku od siromaštva su i višečlana kućanstva. Posebice, kućanstva s pet ili više članova, odnosno kućanstva u kojima nositelj ima završenu osnovnu školu ili manje. Ako se siromaštvo analizira u ovisnosti o statusu aktivnosti nositelja kućanstva, može se uočiti da su u riziku od siromaštva posebno kućanstva u kojima je nositelj nezaposlen ili je nesposoban za rad. Ovako je definirano u nacrtu strategije razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u Federaciji BiH za razdoblje od 2023. do 2030. godine.
Različita davanja za ugrožene
Dalje se navodi kako je analizom federalnih i županijskih propisa utvrđeno da se socijalna davanja u socijalnoj zaštiti, koja imaju namjenu osiguravanja minimuma socijalne sigurnosti, razlikuju od županije do županije. Općenito se može reći da se daju jako mali novčani iznosi koji ne mogu zadovoljiti ni minimalne egzistencijalne potrebe. Nije utvrđen ni minimum socijalne sigurnosti koji bi vrijedio za cijelu Federaciju. Ovime bi se znatno poboljšala socijalna sigurnost građana. Prava civilnih žrtava rata i prava branitelja i članova njihovih obitelji vrlo su široko postavljena. Krug korisnika također je širok jer su u prava uključeni i članovi obitelji, bez posebnih uvjeta koji se odnose na njihovo materijalno stanje. Ovdje bi trebalo razgraničiti davanja koja se osiguravaju za osobe s invaliditetom zbog izjednačavanja mogućnosti od davanja po osnovi statusa.
Naknade namjenjene osobama s invaliditetom predstavljaju najveću diskriminaciju
Postojeće socijalne naknade koje su namijenjene osobama s invaliditetom po osnovi invaliditeta predstavljaju najveću diskriminaciju za ove osobe. Na obujam i visinu naknada ključno utječe statusna pripadnost pojedinim sustavima. Ne uzima se u obzir stvarna potreba osoba u svrhu stvaranja jednakih mogućnosti. Kriteriji koji se koriste u ostvarivanju socijalnih naknada u socijalnoj i dječjoj zaštiti vrlo su oštri. Ogroman problem stvara što isključuju dio stanovništva koje se nalazi u stanju socijalne potrebe. U socijalnoj zaštiti pristup stalnim naknadama uskraćen je osobama sposobnim za rad iako one nemaju nikakvih prihoda za uzdržavanje sebe i svoje obitelji. Koddječije zaštite situacija se bitno razlikuje od županije do županije – stoji u navedenom dokumentu.
Porodiljna praksa žene stavlja u poseban položaj i diskriminira
Također, ističe se da osiguravanje naknade plaće zaposlenoj majci za vrijeme odsutnosti s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta iz proračunskih sredstava po do sada uobičajenoj praksi, dovodi do različitog položaja žena. Ovo je ovisno o tomu u kojoj županiji imaju prebivalište, što ne može biti prihvatljivo i predstavlja oblik diskriminacije. Zaključuje se kako ovo pitanje treba rješavati na jedinstven način u cijeloj Federaciji. Ne isključuje mogućnost da se razmotri opcija ponovnog vraćanja u sustav zdravstvenog osiguranja. Slična je situacija i kada je riječ o pomoći majci koja nije u radnom odnosu. Ipak, ovo se pitanje mora rješavati na drugačiji način. Zbog velike nezaposlenosti i nedovoljno razvijenog osiguranja u slučaju nezaposlenosti, veliki broj građana vrši pritisak na socijalnu zaštitu i potražuje socijalne naknade. Bez obzira na to što im strogi kriteriji ne omogućavaju ulazak u sustav. Zato je nužno razvijati mehanizme koji će omogućiti širi obuhvat socijalno ugroženih i siromašnih. Zaključeno je, među ostalim, u nacrtu strategije razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u Federaciji BiH za razdoblje od 2023. do 2030. godine, a prenosi Večernji.ba
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica upriličilo je jučer u sjedištu Ministarstva potpisivanje i uručenje ugovora korisnicima pomoći u zasnivanju početnog biznisa za 59 poslovnih ideja iz povratničkih sredina. Za te namjene bit će izdvojene ukupno 843.942 BAM, odnosno 15.000 BAM po korisniku. Uručenju ugovora nazočio je dopremijer Federacije BiH Vojin Mijatović, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar te korisnici pomoći. Program Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica “Podrška razvoju startup početnog biznisa povratnika” započet je 2017. godine, a javni poziv raspisuje se svake godine.
