Europa je stoljećima bila središte kulture, politike i ekonomije. Tijekom druge polovice 20. stoljeća dijelila je te uloge sa SAD-om. Međutim, u velikom dijelu svjetske povijesti od 16. stoljeća nadalje, Europa je bila ključna u oblikovanju događaja.
Europa je postala stara, troma i neinovativna. Velike vizije su nestale. Brojni režimi i ideologije su zloupotrebljavali njezinu “civilizacijsku misiju”. Ipak, na kraju je postala ujedinjeni kontinent u kojem svi narodi mogu živjeti u skladu.
U posljednjih 15 godina, Europa se teško poboljšava. Kontinent se oslanja na prošlu slavu i polako nestaje. To je posebno vidljivo u ekonomiji. Europa gubi prednost pred SAD-om i ubrzano je sustiže Kina, piše Index.
Mario Draghi je podigao alarm, iako su te informacije već godinama poznate
Podaci o ekonomskom zaostatku Europe za SAD-om i Kinom poznati su ekonomistima već više od desetljeća. Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke, nedavno je ponovno istaknuo ove probleme.
Mario Draghi je iznio mračne prognoze za Europu, no to nije nova informacija. Na predstavljanju u Bruxellesu izjavio je da će društvo opadati. “Podijelit ćemo sve manju tortu s sve manjim brojem ljudi,” upozorio je.
Iako se ne raspravlja o izvodivosti njegovih ideja, koje zahtijevaju 800 milijardi eura godišnje, Draghi je istaknuo ključne probleme. Iako je plan za spas EU prekompliciran, u izvješću od 400 stranica, temeljni problemi su jasno prepoznati.
Europa “kaska” već 15 godina za SAD-om
EU pokriva veći dio Europe, osim europskog dijela Rusije. Zato se problemi kontinenta jasno očituju kroz njen primjer.
Sve do 2009. godine, EU je rasla u skladu s SAD-om. Tada je došlo do značajnog razdvajanja. U prošlosti, poput druge polovice 90-ih, EU je prolazila kroz krize. Međutim, te su krize brzo prevladane i EU je bila blizu prestizanja SAD-a u nominalnom BDP-u.
Nakon 2009. godine, EU stagnira i tek je 2021. dostigla razinu iz 2008. godine. Danas je samo malo iznad te razine. U međuvremenu, SAD nastavlja s ekonomskim rastom i sve se više udaljava od EU. Do 2008. godine, gospodarstva SAD-a i EU bila su slične veličine. Ove godine, BDP SAD-a će premašiti 28 bilijuna dolara, dok EU iznosi 19 bilijuna dolara.
SAD je znatno pretekao EU, dok se Kina približila. Gospodarstvo Kine je 2009. bilo samo trećina veličine EU. Ove godine će biti gotovo iste veličine. Do kraja desetljeća, Kina će preteći EU, dok će se SAD još više udaljiti.
Zaostajanje EU u odnosu na SAD i Kinu
Slaba produktivnost Europe
Europa se suočava s problemom niske produktivnosti. Prema ILO-u, najveće ekonomije EU zaostaju za SAD-om. Produktivnost po satu rada manja je u Njemačkoj i Francuskoj, gdje iznosi 68 dolara, u usporedbi sa SAD-om koji ima 70 dolara. U Italiji je produktivnost još niža, 62 dolara, a u Španjolskoj je također manja.
Članice EU s visokom produktivnošću, poput Nizozemske, premale su da bi nadoknadile razliku. Nove članice, kao Poljska, brže rastu u produktivnosti. Ipak, one su još uvijek relativno neproduktivne u usporedbi s zapadom EU.
Kina ima nisku produktivnost po satu rada, ali velik broj radnika. Ekonomski rast temelji se na ukupnom broju radnih sati. Iako se radna snaga smanjuje, rast se i dalje oslanja na kvantitetu radnika.
Razlike u produktivnosti po satu između SAD-a i EU nisu dovoljne da objasne razliku u rastu BDP-a. Europljani godišnje rade manje sati. Na primjer, prosječni zaposlenik u SAD-u odradi oko 1700 sati godišnje, dok u Francuskoj ima oko 1500 sati. U Njemačkoj i Nizozemskoj prosjek je oko 1400 sati godišnje.
Osim što imaju manju produktivnost po satu, stanovnici najrazvijenijih država EU rade i nekoliko stotina sati manje godišnje od Amerikanaca. U novijim članicama, kao što su Poljska, Rumunjska, Mađarska i Hrvatska, godišnje se odrađuje više sati. Međutim, produktivnost po satu je i dalje preniska.
BDP po satu rada
Europa koja se ne može osloboditi prošlosti i nedostaje joj inovacija
Produktivnost je simptom, a ne uzrok problema. Više je povezana s industrijama, tehnologijama i poslovnim procesima nego s radnicima. Visoko obrazovanje je ključno za visoku produktivnost, a EU općenito nije suočena s tim problemom.
Jedan od ključnih razloga razlike između SAD-a i EU je digitalizacija. SAD je prešao s analogne na IT-ekonomiju. Kompanije poput Microsofta, Applea, Amazona, Alphabeta (Google) i Mete (Facebook) nastale su u SAD-u.
Europa također ima mnoge IT kompanije, ali nisu toliko velike ili prepoznatljive kao američke. Investicije u Europi uglavnom su usmjerene na automobilsku i tradicionalne industrije. U SAD-u se pak puno više ulaže u tehnološki napredne industrije i IT sektor.
EU zaostaje u inovacijama i manje ulaže u nove tehnologije i istraživanje u odnosu na SAD. EU se fokusira na stare industrije, poput automobilske, što smanjuje dodanu vrijednost inovacija. SAD ulaže u nove industrije, što potiče brži rast produktivnosti i BDP-a.
Najveći investitori u istraživanje i razvoj u EU su automobilske kompanije poput Volkswagena, Mercedesa i Stellantisa. Prije dvadeset godina, automobilske kompanije dominirale su ulaganjima u SAD-u. Danas su lideri u SAD-u Alphabet (Google), Meta (Facebook) i Microsoft. Također, SAD ukupno više ulaže u istraživanje i razvoj.
Broj najvećih svjetskih kompanija iz Europe sve je manji
Stagnacija i nazadovanje Europe očiti su u popisu 500 najvećih svjetskih kompanija. 2008. godine, Europa je imala više kompanija među prvih 500 nego SAD. Kineske kompanije tada su tek počinjale rasti.
U posljednjih 16 godina, broj europskih kompanija među 500 najvećih u svijetu opao je s 180 na 115. Uspon kineskih kompanija doprinio je smanjenju broja europskih firmi na listi. Kineske kompanije zamijenile su mnoge s liste, dok se SAD bolje opirao promjenama nego Europa.
Trenutno ima više kineskih kompanija među 500 najvećih na svijetu nego europskih, što je prije deset godina bilo nezamislivo. Kompanije iz SAD-a i dalje predvode listu deset najvećih globalnih firmi. Tri od tih deset najvećih iz Kine su naftne i komunalne kompanije, a ne tehnološke. Najveća europska kompanija, Volkswagen, zauzima 11. mjesto po veličini u svijetu.
Opada broj europskih kompanija među najvećima na svijetu prema prihodima
Demografija također igra ulogu u smanjenju inovativnosti
Ako Europa ne želi postati sasvim nevažna, a početak klizanja u općenitu nevažnost je nevažnost na ekonomskom planu, trebat će korjenito promijeniti način na koji funkcionira. Svijet se mijenja, a Europa si ne može priuštiti da se fosilizira. Starenje stanovništva i sve manje mladih također znače da će Europa u budućnosti biti sve manje inovativna, pa je rješenje njenih problema s inovativnošću vezano i uz rješavanje demografskih problema.
