“Za povjesničare je svaki događaj jedinstven”, napisao je Charles Kindleberger u svojoj studiji o financijskim krizama. Ali isto tako “povijest je posebna, a ekonomija je općenita” – ona uključuje traženje obrazaca koji pokazuju da li će se ekonomski ciklus preokrenuti. Danas američki financijski sustav ne izgleda uopće onako kako je izgledao prije kraha tržišta 2001. i 2008., ali u posljednje vrijeme postoje neki poznati znakovi straha na Wall Streetu: dani „divljanja“ tržišta koji se dešavaju bez stvarnog objašnjenja, nagle promjene cijena i mučan osjećaj među mnogim investitorima da su pretjerali s tehno-optimizmom. Nakon što su skočile u 2021., dionice na Wall Streetu su početkom 2022 imale najgori siječanj još od 2009., i pale su za 5,3%. Cijene imovine koje favoriziraju mali ulagači, kao što su dionice tehnoloških kompanija, kriptovalute i dionice proizvođača električnih automobila su potonule, piše u svojem članku ugledni The Economist.
Znaci upozorenja
Primamljivo je misliti da je upravo siječanjska rasprodaja vrijednosnih papira bila baš ono što je bilo potrebno da se burza očisti od špekulativnih viškova vrijednosti. Ali sadašnji američki financijski sustav je još uvijek opterećen s rizicima. Cijene imovine se čine visoke : zadnji put kada su dionice bile tako skupe u odnosu na dugoročnu dobit bilo je prije pada 1929. i 2001., a dodatni povrat na posjedovanje rizičnih obveznica blizu je najniže razine u zadnjih 25 godina. Mnogi portfelji su napunjeni “dugotrajnom” imovinom koja donosi dobit samo u dalekoj budućnosti. U isto vrijeme, središnje banke podižu kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... kako bi ukrotile inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Očekuje se da će američke federalne rezerve (FED, američka središnja banka) ove godine imati pet povećanja stope od po 0,25%.
Mješavina visokih vrijednosti financijskih instrumenata s jedne, i rast kamatnih stopa, s druge strane, lako bi mogla dovesti do velikih gubitaka, jer raste stopa koja se koristi za diskontiranje budućih prihoda. Ako se veliki gubici ipak ostvare, važno je pitanje za ulagače, za središnje bankare i za svjetsko gospodarstvo općenito, da li će ih financijski sustav sigurno apsorbirati, ili će ih, naprotiv, još više pojačati. Nema očitog odgovora na ovo pitanje, jer je taj financijski sustav promijenjen tijekom proteklih 15 godina, i to od strane dvije sile: regulacije i tehnoloških inovacija.
Transformacija financijskog sustava
Novija regulatorna pravila o kapitalu izmjestila su mnoga preuzimanja rizika van banaka. Digitalizacija je dala računalima više utjecaja u donošenju odluka, stvorila nove platforme za kupovinu financijske imovine i smanjila troškove trgovanja gotovo na nulu. Rezultat je visokofrekventni, tržišno utemeljen sustav s novom postavom tržišnih igrača. Trgovanjem dionicama više ne dominiraju mirovinski fondovi, već automatizirani fondovi kojima se trguje na burzi (ETF ili Exchange Traded Funds) i masa malih ulagača koji koriste nove aplikacije za trgovanje. Zajmoprimci danas mogu biti dio dužničkih fondova kao i banke. Krediti i sredstva se odlijevaju preko granica država, zahvaljujući fondovima za upravljanje imovinom kao što je BlackRock koji kupuju strane obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., a ne samo globalnim bankarskim kreditorima, kao što je Citigroup. Tržišta rade vrtoglavom brzinom: obujam dionica kojima se trguje u Americi je 3,8 puta viši nego prije deset godina.
Mnoge od ovih promjena bile su na bolje. Učinile su jeftinijim i lakšim poslovanje sa širokim rasponom imovine za sve vrste investitora. Financijski slom 2008 -2009 godine pokazao je koliko je opasno kada su banke, koje su uzimale depozite od stanovništva, izložene katastrofalnim gubicima, što je prisililo vlade da ih spašavaju. Danas su banke, manje nego prije, središnji dio financijskog sustava, bolje su kapitalizirane i drže manje visoko-rizične imovine. Sada više rizika preuzimaju investicijski fondovi koje podupiru njihovi dioničari ili dugoročne štediše koji su, barem na papiru, bolje opremljeni za apsorbiranje gubitaka.
Opasnosti današnjeg financijskog sustava
Ipak, transformacija financijskog sustava nije iz njega eliminirala oholost i pretjerano samopouzdanje. Ističu se posebno dvije opasnosti. Prvo, postoji mogućnost zaduživanja koja je skrivena u sjeni banaka i investicijskih fondova. Na primjer, ukupne posudbe i depozitne obveze hedge fondova, imovinskih trustova i fondova tržišta novca porasle su na 43% BDP-a, s 32% koliko su iznosile prije deset godina. Kompanije mogu nagomilati ogromne dugove, a da to nitko ne primijeti. Archegos, sumnjivi obiteljski investicijski ured, propao je (otišao u default) prošle godine, ostavivši 10 milijardi dolara gubitka svojim zajmodavcima. Ako cijene imovine padnu, mogle bi uslijediti druge eksplozije, ubrzavajući korekcije na tržištu.
Druga opasnost je to da se, iako je novi sustav više decentraliziran, i dalje oslanja na kanalizirane transakcije kroz nekoliko čvorova koji bi mogli biti preplavljeni volatilnošću. ETF-oviETF je investicijski fond čijim se dionicama trguje na burz..., s 10 trilijuna dolara imovine, oslanjaju se na nekoliko malih kompanija kako bi osigurali da cijena sredstava točno prati temeljnu imovinu koju posjeduju. Trilijuni dolara derivata se usmjeravaju kroz pet američkih klirinških kuća. Mnoge transakcije izvršavaju novi posrednici, kao npr. Citadel Securities. Tržište trezorskih zapisa sada ovisi o funkcioniranju tvrtki za automatizirano visokofrekventno trgovanje. Tu postoji rizik namirenja izvršenih transakcija, a primjer je nedavno iskustvo sa trgovanjem dionicom GameStope. U siječnju 2021. je pomahnitalo trgovanje ovom dionicom dovela do kaosa, što je potaknulo probleme u sustavu namirenja, jer se nova generacija brokerskih firmi zasnovanih na aplikacijama, uključujući platformu Robinhood, borila s plaćanjem (namirenjem). Takvi događaji, po mišljenju The Economista, mogu izazvati paniku.
Neizvjesnost je pred nama
Javnost možda ne misli da je bitno ako se skupina malih trgovaca vrijednosnim papirima i upravitelji fondova „opeku“ na tržištu. Ali takav požar bi mogao oštetiti ostatak gospodarstva. Punih 53% američkih kućanstava posjeduje dionice (u odnosu na 37% 1992.), a postoji preko 100 milijuna online brokerskih računa. Ako se kreditna tržišta zaguše, kućanstva i poduzeća će se boriti za mogućnost zaduživanja. Zato je, na početku pandemije, FED djelovao kao “tržišni igrač posljednjeg utočišta”, obećavajući do 3 milijarde dolara za podršku tržištima, dilerima i fondovima.
Da li je to spašavanje koje se desilo u pandemiji samo jednokratno i uzrokovano iznimnim događajem, ili je tek znak događaja koji dolaze? Još od krize 2008-2009 središnje banke i regulatori su imali dva cilja: normalizirati kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... stope i prestati koristiti javni novac za preuzimanje privatnog rizika. Čini se da je ostvarenje tih ciljeva sada pod znakom upitnika: Fed mora povećati stope, ali to bi moglo izazvati nestabilnost. Financijski sustav je u boljem stanju nego 2008. kada su nesavjesni kockari iz financijskih institucija Bear Stearns i Lehman Brothers svojim akcijama odveli svijet u zastoj. Ipak, ne treba biti zabune: financijski sustav suočava se s teškim testom – zaključuje The Economist.
