Što je Parkinsonov zakon?

Parkinsonov zakon je aksiom koji kaže: “Posao se širi tako da popuni vrijeme koje je na raspolaganju za njegovo dovršenje.” Drugim riječima, stvari se teže završavaju kada se omogući više vremena za dovršetak, jer priprema zadatka postaje stresna i zastrašujuća. Izreka je dobila ime po Cyrilu Northcoteu Parkinsonu, koji je prvi opisao fenomen u humorističnom eseju iz 1955. objavljenom u “The Economistu“.

Parkinsonov zakon nije znanstveni princip. Umjesto toga, to je promatranje fenomena koji su mnogi ljudi iskusili. Kao što je prvi opisao Parkinson, to može objasniti širenje organizacija ili birokracije. Međutim, to također može biti koristan način razmišljanja o drugim vrstama posla, uključujući osobnu produktivnost.

Razumijevanje Parkinsonovog zakona

Glavna premisa Parkinsonovog zakonaParkinsonov zakon je aksiom koji kaže: "Posao se širi tako... je da složenost zadatka raste što je više vremena dodijeljeno za njegovo izvršenje.

Parkinsonov zakon također može navesti ljude da odugovlače, ostavljajući zadatke neposredno prije roka. U početku biste mogli osjetiti olakšanje jer imate dovoljno vremena da završite projekt, samo da ga odgodite što je dulje moguće.

Kada završite zadatak, mogli biste osjetiti olakšanje, ali se i zapitati zašto je projekt postao toliko veći teret u vašem umu nego što je bio u stvarnom životu. “Dodatno vrijeme” koje zadatak zahtijeva često nije povezano sa samim zadatkom – to je mentalni stres uzrokovan brigom hoćete li ga obaviti.

Ako si date previše vremena, može vam se obiti o glavu

U izvornom Parkinsonovom primjeru, jedini zadatak žene bio je poslati razglednicu. Kao rezultat toga što smo imali cijeli dan za dovršetak jednostavnog zadatka, količina posla i potrebnog vremena povećala se na cijeli dan.

Izmišljena žena provodi pola sata tražeći svoje naočale za čitanje. Pisanje razglednice traje još dva sata. Više se vremena troši na pronalaženje marke, pisanje adrese i odnošenje razglednice do pošte.
Dok je Parkinsonov izvorni primjer bio preuveličan za duhovit učinak, također je jasno pokazao kako ga davanje previše vremena za obavljanje jednostavnog zadatka, isti čini složenijim i dugotrajnijim.

Objašnjenja za Parkinsonov zakon

Jedan od razloga zašto se ovaj fenomen događa leži u načinu na koji ljudi pristupaju zadacima. Istraživanja pokazuju da se ljudi, kada započinju novi projekt, obično usredotočuju na to koliko vremena imaju na raspolaganju da ga obave, umjesto na to koliko bi vremena trebalo za dovršetak zadatka.

Ovaj pristup prirodno znači da zadaci postaju dugotrajniji i teži nego što vjerojatno jesu. Usredotočujući se na to koliko vremena imamo da nešto učinimo, pretpostavljamo da će zadatak zahtijevati toliko vremena.

Kako izbjeći da postanete žrtva Parkinsonovog zakona

Parkinsonov zakon nije čarobna formula ili fiksno pravilo. Ali to je opažanje koje možete upotrijebiti da postanete produktivniji. Neke strategije koje vam mogu pomoći da maksimalno iskoristite svoje vrijeme bez da postanete žrtva Parkinsonovog zakona uključuju su u nastavku.

Pažljivo planirajte svoje vrijeme

Kada imate puno vremena da dovršite zadatak, lako ga je odgoditi za kasnije. Ali ako pažljivo planirate svoje vrijeme i postavite si rokove, možete izbjeći upadanje u zamku odugovlačenja.

Zapišite svoje ciljeve

Što god da vam je cilj, zapišite ga. Pratite svoj napredak redovitim provjeravanjem i bilježenjem napretka koji ste postigli, što još treba učiniti i je li se vaš konačni cilj uopće promijenio tijekom projekta.

Ova vrsta reflektivnog praćenja ciljeva ne samo da vam pomaže da ostanete odgovorni, već vam također može pomoći da bolje vizualizirate svoj napredak, svoj preostali posao i čini li se projekt zastrašujućim nego što stvarno jest.

Postavite realne rokove

Izbjegavajte postavljanje proizvoljnih rokova i umjesto toga usredotočite se na to koliko dugo svaki aspekt projekta zapravo traje. Umjesto toga, razmislite o tome koliko će vremena realno trebati da se zadatak završi. Iako ovo možda nije uvijek jasno, uzmite u obzir prošla iskustva kao vodič. Umjesto da se fokusirate na datum u budućnosti do kada zadatak morate obaviti, razmislite o tome koliko brzo ga možete obaviti i maknuti s puta.

Kada imate jasno razumijevanje koliko bi zadatak trebao trajati, možete izbjeći tendenciju da proširite posao kako biste ispunili vrijeme koje imate na raspolaganju.

Odredite prioritete svojih zadataka

Ako imate puno zadataka za izvršiti, važno im je dati prioritet. Određivanjem koji su zadaci najvažniji, možete osigurati da se prvo usredotočite na njih i da se ne zaglavite manje važnim zadacima.

Koristite mjerač vremena

Jedan od učinkovitih načina za izbjegavanje Parkinsonovog zakona je korištenje mjerača vremena. Kada znate da imate samo određenu količinu vremena za dovršenje zadatka, manja je vjerojatnost da ćete proširiti posao kako biste ispunili raspoloživo vrijeme.

Razdvojite zadatke

Podijelite veće projekte na manje zadatke i zadajte si rokove koji sami sebi namećete tijekom cijelog projekta. Kada se suočavate s velikim projektom, često se može činiti zastrašujućim i dugotrajnijim nego što zapravo jest. Umjesto da napredujete, mogli biste se osjećati preopterećeno i nesigurni odakle početi.

Chunking je učinkovito rješenje koje uključuje rastavljanje većeg projekta na manje korake kojima se lakše upravlja. Ova strategija vam može pomoći da radite učinkovitije i može smanjiti utjecaj Parkinsonovog zakona ubrzavajući vaš napredak.

Pravite redovite pauze

Kada radite na projektu, važno je uzimati redovite pauze. To će vam pomoći da izbjegnete izgaranje i održite svoj um svježim. Pokušajte raditi na projektu tijekom svog najproduktivnijeg razdoblja i uzmite pauzu kada se počnete osjećati rastreseno ili manje motivirano. Samo pazite da pauzu ne koristite kao izgovor za odgađanje.

Rekapitulacija

Strategije koje vam mogu pomoći u borbi protiv Parkinsonovog zakona uključuju planiranje vremena, zapisivanje ciljeva, korištenje realnih rokova i određivanje prioriteta zadataka. Razbijanje zadataka na manje korake i određivanje vremena za fokusiranje na svaki korak također može pomoći.

Izvor: verywellmind