Prema grčkoj mitologiji, Pigmalion je bio vješti kipar koji nikako nije mogao pronaći djevojku koja bi posjedovala dovoljan broj kvaliteta za udaju. Odlučio je kako se neće ženiti pa je počeo klesati kip svoje idealne žene. Kako je kip dovršio, tako se u njega i zaljubio.
Pigmalionov efekt termin je kojeg je 1968. godine skovao poznati psiholog dr. Robert Rosenthal. Rosenthal je kreativno upotrijebio grčku mitologiju kako bi plastično opisao nalaze svog poznatog istraživanja o samoispunjujućem proročanstvu, čije se zakonitosti i danas proučavaju u psihologiji. No, krenimo ispočetka.
Prema grčkoj mitologiji, Pigmalion je bio vješti kipar koji nikako nije mogao pronaći djevojku koja bi (prema njegovom sudu) posjedovala dovoljan broj kvaliteta za udaju. Zbog svojih čvrstih uvjerenja, odlučio je kako se neće ženiti, već će se posvetiti umjetnosti. Jednoga dana, počeo je klesati kip svoje idealne žene, a kako je kip dovršio, tako se u njega i zaljubio.
Pigmalion se toliko zaljubio u kip, kojega je nazvao Galatea, da ga je s vremenom i zavolio. Molio se bogovima želeći da Galatea postane njegova žena. Venera, čuvši njegove molitve, odlučila mu je pomoći te je oživjela Galateu.
Samoispunjujuće proročanstvo
Dr. Rosenthal je, stoga, iskoristivši Pigmalionovo ime u svom istraživanju želio reći sljedeće: ljudi će se u jednom trenutku početi ponašati onako kako drugi od njih očekuju. To je i dokazao u spomenutom istraživanju na učenicima i učiteljima jedne kalifornijske osnovne škole.
Na početku školske godine, provedeno je IQ testiranje na svim učenicima u osnovnoj školi. Učiteljima je rečeno kako određeni broj učenika (otprilike 20 posto) ima veoma visoke šanse da postigne izvanredne akademske uspjehe.
Istina je bila da se „odabranih“ 20 posto učenika ni po čemu nije izdvajalo od ostalih. Odnosno, djeca čija su imena komunicirana učiteljima odabrana su nasumično. Ipak, u glavama njihovih učitelja, formiralo se određeno očekivanje i uvjerenje o njihovoj uspješnosti.
Na kraju školske godine Rosenthal i suradnici opet su testirali učenike IQ testom. Rezultati su se pokazali vrlo zanimljivim otkrićem. Naime, slučajno odabranih 20 posto učenika na ponovljenom testiranju postiglo je značajnije bolje rezultate od ostalih učenika. U prosjeku su ostvarili veći napredak.
Rosenthal je time pokazao da, ako učitelji vjeruju u napredak učenika, to se doista može odraziti na uspješnost tih učenika kroz vrijeme.
Snaga Pigmalionovog efekta
Svrha istraživanja bila je pokazati kako očekivanja ljudi mogu utjecati na realnost. Dakle, i pozitivna i negativna očekivanja, odnosno lijepljenje etiketa, koliko god ono nesvjesno bilo, može značajno utjecati na ponašanje i uspješnost pojedinca.
Jednako važno, u drugome ćemo tražiti ono što očekujemo da ćemo dobiti. Primjerice, ako i prije upoznavanja formiramo uvjerenje da je netko dobar, uspješan, duhovit i sl., takve osobine ćemo u njemu tražiti, a zauzvrat će ih osoba u većoj mjeri i ispoljavati.
Rezultati ovog istraživanja primjenjivi su u praktično svim sferama našega života. Pigmalionov efekt značajno utječe na kvalitetu poslovnih, ali i obiteljskih i partnerskih odnosa.
Primjerice, ako netko ima pozitivna očekivanja od vas, potiče vas i iskreno vjeruje u vas, velike su šanse da će pigmalionovski utjecati na vašu uspješnost. Ili, s druge strane, ako vam netko dovoljno velik broj puta ponovi da u nečemu nećete uspjeti, to lako može postati vaša realnost.
Zato, nastojte mudro osluškivati koja svjesna ili nesvjesna očekivanja pokušavate ispuniti, i odakle ona potječu. S obzirom na to da Pigmalionov efekt ima tako velik utjecaj na naš život, bolje ga je prepoznati i koristiti kao pozitivni pokretač promjene.
Izvor: adiva.hr
