Nakon usporenog gospodarskog rasta u protekle dvije godine, a koji je bio posljedica borbe protiv inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... na svjetskoj razini zbog umanjene ekonomske aktivnosti ključnih zemalja partnera, BiH u 2025. godini očekuje solidan gospodarski rast, a u godini poslije još i snažniji. Uvidom u procjene koje je iznijela Svjetska banka u sklopu novog izdanja svog redovitog ekonomskog izvješća za zapadni Balkan, vidljivo je kako se u 2025. očekuje rast BDP-a od 3,2 posto.
U 2026. godini očekivani rast je 3,9 posto, što je svakako znatno više u odnosu na ovu godinu. Podsjećamo u tekućoj godini očekuje se rast biti na razini od 2,8 posto. Podsjećamo u protekloj godini rast je bio tek 1,7 posto. Iako gospodarski rast u iduće dvije godine pokazuje znakove oporavka ekonomske aktivnosti, on je i dalje daleko od onog postpandemijskog iz 2021. Tada je, na iznenađenje mnogih, dosegnuo čak 7,4 posto.
Međutim, treba uzeti u obzir brojne elemente koji su vodili toj situaciji, poput lockdowna i ostalih mjera koje su u 2020. srezale razinu ekonomske aktivnosti.
Gdje su prilike za BiH?
Odgovor se krije u strukturnim i drugim reformama koje trebaju poboljšati poslovnu klimnu. Pored toga, otvoriti mogućnost snažnijih investicija te postupno uvezivanje s jedinstvenim tržištem Europske unije. Iz Svjetske banke pritom ukazuju i na mogućnost onoga što oni zovu “priljevom mozgova” u zemlje podrijetla.
Ekonomski rast na zapadnom Balkanu umjereno će se ubrzati tijekom 2025. godine. Prvenstveno uslijed povećane potrošnje i investicija, potaknutih rastom kupovne moći stoji u novom izdanju redovitog ekonomskog izvješća za zapadni Balkan koje je objavila Svjetska banka.
Svjetska banka predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dosegnuti 3,7% u 2025. Ovo je 0,2 postotna boda više u odnosu na proljetno izdanje ovog izvješća. Očekuje se da će stopa rasta u 2024. iznositi 3,3%, odnosno 0,1 postotni bod više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.
Domaći čimbenici i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na zapadnom Balkanu. Osim toga, u srednjoročnom će razdoblju postupni oporavak ekonomske aktivnosti u Europskoj uniji imati ključnu ulogu u poticanju izvoza iz ove regije.
Isolina Rossi, ekonomistica Svjetske banke i glavna autorica izvješća
Reforme u regiji neophodne za sustizanje standarda iz EU
Unatoč pozitivnim izgledima, regija je još uvijek osjetljiva na više rizika. Oni uključuju usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike – dodala je ona. Jačanjem ekonomskog rasta životni standard na zapadnom Balkanu nastavlja se postupno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija Europske unije. Međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući i one navedene u Planu rasta Europske unije.
Ekonomska integracija ključni je pokretač rasta malih ekonomija, kakve su one na zapadnom Balkanu, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za ovu regiju.
Da bi pospješile taj rast, ove države trebale bi unaprijediti trgovinsku razmjenu i unutar regije i s Europskom unijom. Neophodno je skratiti vrijeme čekanja na graničnim prijelazima te integrirati svoje platne sustave. Osim toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala. Unaprjeđenje obrazovnih i zdravstvenih sustava od presudnog je značaja za prelazak sa srednje na višu razinu dohotka – zaključila je Yu.
Iz ove institucije su se osvrnuli i na tematiku migracije. Podsjetili su kako gotovo četvrtina građana zemalja zapadnog Balkana trenutačno živi u inozemstvu. Bolje bi upravljanje globalnom radnom snagom sa zapadnog Balkana moglo biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovoj regiji. Premda emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne prilike da se migracije iskoriste za ekonomske koristi, dodaju iz Svjetske banke.
Migracije su potencijal razvoja
Kako se navodi u izvješću, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, potaknuti izvoz i privući investicije. što u ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prijenosa znanja. Primjera radi, doznake mogu poboljšati financijsku situaciju kućanstava migranata. Međutim, postoji i druga mogućnost, a ona se ogleda u povratku onih koji su ranije napustili domovinu.
Svjetska banka u izvješću naglašava kako povratak migranata koji su u inozemstvu stekli napredne vještine može dovesti do “priljeva mozgova” u zemlje podrijetla. Dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivirati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine.
Pritom su u Svjetskoj banci izradili i svojevrsnu mapu puta i popis reformi. Inzistiranjem na ovim reformama migracije bi se maksimalno iskoristile. Uz ostalo, predlažu omogućavanje prijenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore. Ovo je tematika koja je sve zastupljenija u medijskom prostoru, ali i kada govorimo o kreatorima javnih politika. Svi su shvatili kako bi prvi korak trebao biti ustroj registra dijaspore.
