Rat u Ukrajini koji traje umanjuje izglede za ekonomski oporavak nakon pandemije koronavirusa za ekonomije rastućih i zemalja u razvoju u regiji Europe i centralne Azije, navodi se u objavljenom Ažuriranom ekonomskom izvješću Svjetske banke za regiju.
Ekonomska aktivnost ostat će u dubokoj depresiji tijekom sljedeće godine, s minimalnim očekivanim rastom od 0,3 posto tijekom 2023. godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utječu na regiju. Međutim, regija je do sada bolje podnijela efekte ruske invazije na Ukrajinu nego što se ranije predviđalo.
Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti za 0,2 posto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih ekonomija u regiji i oprezno proširenje poticajnih programa iz ere pandemije koje će provesti neke vlade, prenosi Fena.
Ovogodišnji očekivani pad ukrajinske ekonomije sada je projektiran na 35 posto, iako je ekonomska aktivnost pogođena uništavanjem proizvodnih kapaciteta, oštećenjem poljoprivrednog zemljišta i smanjenom ponudom radne snage, jer se procjenjuje da je više od 14 milijuna ljudi raseljeno.
Prema nedavnim procjenama Svjetske banke, potrebe za oporavkom i rekonstrukcijom u društvenim, proizvodnim i infrastrukturnim sektorima iznose najmanje 349 milijardi američkih dolara, što je više od 1,5 puta više od veličine ukrajinskog predratnog gospodarstva u 2021. godini.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je jednu od najvećih izbjegličkih kriza i nanijela težak udarac životima ljudi i gospodarstvu. I dok se rat bespotrebno nastavlja, Ukrajini je i dalje potrebna ogromna financijska podrška za projekte oporavka i rekonstrukcije koji bi se mogli brzo pokrenuti.
Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i centralne Azije.
Rat nastavlja slabite globalnu ekonomiju kroz značajne poremećaje u trgovini i šokovima koje izazivaju cijene hrane i goriva, što doprinosi visokoj inflaciji i posljedičnom pooštravanju uvjeta globalnog financiranja.
Aktivnost u eurozoni, najvećem ekonomskom partneru za ekonomije rastućih i zemalja u razvoju u regiji Europe i centralne Azije značajno se pogoršala u drugoj polovini 2022. godine, zbog narušenih lanaca opskrbe, povećanih financijskih pritisaka i pada povjerenja potrošača i poduzeća.
Međutim, najštetniji efekt invazije ipak predstavlja porast cijena energije uslijed velikog smanjenja ruske opskrbe energijom, kažu iz Svjetske banke.
Niži prognozirani rast za 2023. godinu odnosi se na mnoge ekonomije rastućih i zemalja u razvoju u regiji Europe i centralne Azije pošto su regionalni izgledi podložni značajnijoj neizvjesnosti.
Produžena ili intenzivirana ratna događanja mogla bi izazvati značajno veću ekonomsku i ekološku štetu i imati veći potencijal za fragmentaciju međunarodne trgovine i investicija. Rizik od financijskog stresa također ostaje povišen, s obzirom na visoke nivoe duga i inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Jedan dodatak ovom izvješću istražuje utjecaj energetske krize. Dok globalne cijene nafte, plina i uglja rastu od početka 2021. godine, nagli rast je zabilježen nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je dovelo inflaciju do nivoa koji desetljećima nije viđen u regiji.
Ova kriza bez presedana utječe i na potrošače i na vlade ograničavajući mogućnost budžetskog financiranja, produktivnost poduzeća i dobrobit domaćinstava.
Najteže će biti pogođene zemlje koje se u srednjoj ili velikoj mjeri oslanjaju na uvoz prirodnog plina za grijanje (što čini 30 posto potražnje energenata), industriju ili električnu energiju, kao i zemlje blisko povezane sa energetskim tržištima Europske unije.
Ove zemlje moraju se pripremiti za nestašicu plina i donijeti planove za izvanredne situacije za ublažavanje najtežih utjecaja na domaćinstva i poduzeća, uključujući uštedu energije, povećanje energetske efikasnosti i provođenje planova kvota/racionalne potrošnje.
Kampanje za promjenu ponašanja s fokusom na efikasnost grijanja u domovima i zgradama, poput oblaganja prozora i dodavanja izolacije, zahtijevaju relativno minimalna ulaganja i imaju trenutni učinak.
Preklapanje kriza izazvanih ratom u Ukrajini, tekućom pandemijom i porastom cijena hrane i goriva bolni su podsjetnici da vlade trebaju biti spremne upravljati ogromnim, neočekivanim šokovima koji se vrlo brzo odvijaju.
Anna Bjerde
Kaže i da je potrebno modernizirati sustave socijalne zaštite, koji su temelj napora usmjerenih protiv siromaštva, kako bi bili efikasni u suočavanju sa šokovima i dugoročnim izazovima.
Izvješće također uključuje poseban fokus na sustave socijalne zaštite u regiji, koji su odigrali ključnu ulogu u podršci domaćinstvima i poduzećima tijekom pandemije i, u skorije vrijeme, od izbijanja rata u Ukrajini.
Odgovor regije na pandemiju sastojao se od dva široka tipa instrumenta politika: mjere zaštite prihoda i mjere zaštite radnih mjesta.
U izvješću se ocjenjuje efikasnost ovih mjera u promoviranju ekonomskog rasta, smanjenju siromaštva i očuvanju radnih mjesta, uz nalaze da je, kratkoročno gledano, veća potrošnja na mjere zaštite radnih mjesta povezana s većom zaposlenošću i manjim siromaštvom. Međutim, manje je jasan utjecaj ovih mjera na rast.
Ove lekcije naučene tijekom pandemije su poučne za kreatore politika u tome da sustave socijalne zaštite učine prilagodljivim i inkluzivnim kako bi se efikasno adresirali kratkoročni šokovi po ekonomiju, ali i dugoročni trendovi koji transformiraju tržišta rada, uključujući globalizaciju, demografske trendove, tehnološke inovacije i utjecaje klimatskih promjena te klimatske akcije.
Intervencije kroz politike za izgradnju sustava socijalne zaštite za budućnost mogu uključivati kombinaciju garantirane minimalne podrške radi zaštite pojedinaca i domaćinstava od negativnih šokova, potom regulatornih reformi koje postepeno uklanjaju ograničenja u praksi zapošljavanja i otpuštanja u poduzećima, i na kraju podržavaju otvaranje formalnih radnih mjesta u privatnom sektoru i smanjenje neformalnosti te povećanog obuhvata i zaštite osjetljivih grupa i digitalizacije radi poboljšanja kvalitete i kvantitete pružanja usluga.
