Švicarska banka UBS nadmašila je tržišna očekivanja o dobiti u prvom tromjesečju 2025. godine. Neto dobit dioničarima iznosila je 1,692 milijarde dolara, što je iznad analitičke procjene od 1,359 milijardi dolara prema anketi LSEG-a. Ukupni prihod Grupe dosegnuo je 12,557 milijardi dolara, nešto ispod očekivanja od 12,99 milijardi dolara.
Povrat na opipljivi kapital
U ovom razdoblju zabilježeni su pozitivni pomaci u ključnim financijskim pokazateljima. Povrat na opipljivi kapital popeo se na 8,5%, što je značajno više u odnosu na 3,9% u prethodnom kvartalu. Koeficijent CET 1 kapitala ostao je stabilan na razini od 14,3%, čime se potvrđuje financijska snaga banke.
Zajmodavac je posebno istaknuo porast od 32% u prihodima jedinice za globalna tržišta investicijskog bankarstva, zahvaljujući većoj aktivnosti klijenata. Također je zabilježen 15% rast prihoda temeljenih na transakcijama u upravljanju imovinom, što potvrđuje stabilnu izvedbu poslovanja.
Izvršni direktor Sergio Ermotti opisao je tržišne uvjete kao iznimno volatilne, posebno početkom travnja. Pojasnio je kako je volumen transakcija u nekim trenucima nadmašio razine zabilježene tijekom pandemije.
Neto prihod od kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ...
Neto prihod od kamata (NII) iznosio je 1,629 milijardi dolara, što je pad od 16% u odnosu na isto razdoblje lani. U usporedbi s prethodnim kvartalom, pad je iznosio 11%, što ukazuje na nastavak negativnog trenda u drugom tromjesečju. UBS očekuje daljnji nizak jednoznamenkasti pad NII-ja u segmentima globalnog upravljanja imovinom i švicarskog osobnog bankarstva.
Unatoč padu prihoda od kamata, UBS zadržava pozitivan stav o mogućim kretanjima kamatnih stopa. Tržište švicarskog franka ostaje stabilno, a središnja banka održava stope niskima, do 0,25%. Ermotti smatra da se nalazimo u neutralnoj zoni, te da bi promjene kamatnih stopa mogle pozitivno utjecati na NII, ali još je rano za takve procjene.
Osim financijskih rezultata, banka je objavila da je dovršila otkup dionica vrijedan 500 milijuna dolara. Planira nastaviti s otkupom dionica u vrijednosti od 2,5 milijardi dolara do kraja 2025. godine. Analitičari Citija pohvalili su rezultate, ali su upozorili da je dio dobitaka možda kratkotrajan, potaknut trgovinskom aktivnošću.
Amerika najavila carine na švicarske proizvode
Usprkos pozitivnim brojkama, dionice UBS-a pale su oko 10% od početka godine, dijelom zbog američkih carina uvedenih početkom travnja. Washington je najavio uvođenje carina do 31% na švicarske proizvode, ako se do srpnja ne postigne novi trgovinski sporazum. Europska unija pogođena je s carinom od 20%.
UBS navodi da bi eskalacija tarifnih sukoba mogla izazvati dodatnu tržišnu nestabilnost, uz odgodu investicijskih odluka i promjena u strategijama. Tržišta su trenutno u fazi opreza, a investitori čekaju ključne vijesti koje bi mogle uzrokovati nove oscilacije.
U razgovoru za CNBC, Ermotti je rekao kako je prisutan “investicijski umor”, ali očekuje novi val volatilnosti ovisno o budućim vijestima. Situacija se dodatno komplicira mogućim novim švicarskim propisima o kapitalnim zahtjevima za sistemski važne banke.
Švicarska vlada razmatra promjene koje bi omogućile lakšu restrukturaciju UBS-a u slučaju krize. Predsjednica Karin Keller-Sutter izjavila je kako Savezno vijeće neće podleći lobiranju, već će štititi interese poreznih obveznika. Planira se omogućiti odvajanje ključnih dijelova banke unutar Švicarske, kako bi se osigurala stabilnost financijskog sustava.
Ermotti je poručio da UBS može biti konkurentan samo ako regulatorni okvir ostane uravnotežen i fleksibilan. Naglasio je kako banka ne može nositi ulogu motora rasta ako je opterećena neadekvatnim regulatornim zahtjevima.
U lipnju će UBS održati sastanak s Švicarskim savezom kako bi razmotrili sve moguće promjene u regulatornom okviru. Ishod tih razgovora mogao bi znatno utjecati na buduće planove i poslovnu strategiju banke.
