Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja, usvojila Program ekonomskih reformi Federacije Bosne i Hercegovine za 2024-2026 godinu. Usvojeni program bit će dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH. Kao koordinirajućoj instituciji na nivou BiH, a koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za 2024-2026. godinu. Federalni zavod za programiranje razvoja je zadužen da, prema potrebama i zahtjevima EU komisije za naredni period, unutar odgovornih institucija uspostavi mrežu koordinatora i zamjenika koordinatora.
Program ekonomskih reformi FBiH 2024 – 2026. godine, navedeno je u uvodu, slijedi strukturu dokumenta na državnom nivou i sadrži poglavlja. Sveukupni okvir i ciljeve politika, makroekonomski okvir, fiskalni okvir, te prioritete strukturnih reformi, kao i priloge sa tabelarnim pregledima. Istaknuto je da su sva poglavlja Programa, u koordinaciji i konsultacijama sa resornim ministarstvima. Pripremljena su na način kako je to utvrđeno zahtjevima Evropske komisije i Smjernicama za izradu Programa.
Cilj ekonomskih reformi – povećanje produktivnosti
Ključni izazov za BiH, a tako i za Federaciju BiH, navodi se u Programu, je povećanje produktivnosti i gospodarskog rasta. Odnosno uklanjanje prepreka koje sprečavaju zemlju da iskoristi potencijale. Za prevazilaženje ovih izazova, pored makro fiskalnih politika, neophodne su i sektorske mjere i strukturne reforme.
Ključni prioritet Vlade FBiH u ovom mandatu je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju. Ona zahtijeva stabilne javne financije, a posebna pažnja posvetiti će se rješavanju problema vezanih za demografsku budućnost Federacije BiH. Kako bi se prvo identificirale i procijenile potencijalne posljedice u vezi razvoja stanovništva. Zatim pristupilo otklanjanju ili ublažavanju negativnih implikacija, Vlada FBiH pristupila je izradi strategija i politika vezanih za ovu oblast.
Strukturne reforme koje su navedene Programom ekonomskih reformi se odnose na oblasti konkurentnosti, otpornosti i održivosti, te ljudskih kapitala i socijalne politike, piše BHRT.
Unaprijeđenje konkurentnosti
Strukturne reforme u oblasti konkurentnosti su unapređenje konkurentnosti gospodarstva kroz pootporu tehnološkom razvoju. Unapređenje uvjeta poslovanja kroz reformske mjere potpore tehnološkom razvoju gospodarstva. Unapređenja uvjeta poslovanja, te reforma povećanja poslovanja javnih poduzeća. Prva strukturna reforma u oblasti otpornosti i održivosti su zelena tranzicija kroz reformske mjere energetske tranzicije uz sigurnost distribucije, reforme tržišta, te povećanja efikasnosti. Također, neophodan je veći udio obnovljivih izvora energije. Uspostavljanje uvjeta za prelazak na cirkularnu ekonomiju. Druga strukturna reforma ove oblasti je stvaranje preduvjeta za punu digitalizaciju.
U oblasti ljudskih kapitala i socijalne politike strukturne reforme su povećanje zaposlenosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada. Također, unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne zaštite i zdravstvenih usluga. Posljednja strukturna reforma, u skladu s Programom ekonomskih reformi, postizat će se reformskim mjerama koje podrazumijevaju unaprijeđen sustav socijalne i dječje zaštite. Potrebno je ojačati institucionalne mehanizame i pravni okvir, te unaprijediti kvalitetu zdravstvene zaštite u BiH.
Kada je u pitanju financiranje strukturnih reformi u Programu je navedeno da će u 2024. godini 89 posto ukupnih troškova biti financirano iz budžeta FBiH. Dva posto će se financirati iz IPA fondova. Sedam posto iz grantova i dva posto iz projektnih zajmova. U 2025. godini 76 posto ukupnih troškova će biti finansirano iz budžeta FBiH. Šest posto će se financirati iz grantova. 18 posto će se financirati iz projektnih zajmova. U 2026. godini 82 posto ukupnih troškova biti financirano iz budžeta FBiH. Četiri posto će se financirati iz grantova i 14 posto iz projektnih zajmova, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
