Umjetna inteligencija mogla bi značajno utjecati na globalno gospodarstvo u sljedećem desetljeću, pokazuju nova istraživanja. Prema najnovijem izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), AI bi mogla povećati globalni BDP za 0,5 % godišnje između 2025. i 2030. godine.
Gospodarski rast nasuprot ekološkim troškovima
Ovakav rast donosi i ozbiljne izazove, posebice po pitanju utjecaja na okoliš. Naime, podatkovni centri koji podržavaju AI tehnologije troše goleme količine energije, što uzrokuje porast emisija stakleničkih plinova.
Gospodarske koristi, prema MMF-u, nadmašit će ekološke troškove, iako nisu zanemarive. Očekivani društveni trošak emisija, procijenjen na 39 dolara po toni CO₂, mogao bi doseći između 50,7 i 66,3 milijarde dolara.
S druge strane, ukupni dobici za svjetsku ekonomiju višestruko premašuju te iznose. Ipak, cijena napretka bit će vidljiva na mnogim razinama, osobito u pogledu potrošnje energije.
Rast potrošnje energije i potencijal AI-a u održivoj energetskoj tranziciji
U američkoj saveznoj državi Sjevernoj Virginiji, poznatoj kao svjetsko središte digitalne infrastrukture, podatkovni centri već sada zauzimaju prostor osam Empire State Buildinga. Očekuje se da će potrošnja električne energije, izazvana razvojem umjetne inteligencije, narasti na 1.500 TWh do 2030. godine. To je ekvivalentna godišnjoj potrošnji struje u Indiji.
Glavni izvor tog porasta leži u računalnoj snazi potrebnoj za treniranje i rad složenih AI modela. Ti modeli pokreću tehnologije poput autonomnih vozila, generativne umjetne inteligencije i napredne analitike podataka.
Unatoč ekološkim izazovima, dio stručnjaka vjeruje da AI može pridonijeti održivoj energetskoj tranziciji. Prema Grantham Research Institute, ako se AI usmjeri pametno, može potaknuti razvoj niskougljičnih tehnologija. Takve inovacije bile bi korisne u energetici, transportu i poljoprivredi.
Potrebne političke mjere i intervencije za odgovornu primjenu umjetne inteligencije
Međutim, tržište neće samo po sebi usmjeriti AI prema održivosti. Stručnjaci ističu potrebu za strateškim intervencijama koje uključuju ulaganja u istraživanje i razvoj te regulatorne mjere.
Roberta Pierfederici, predstavnica Grantham instituta, naglašava kako su politike ključne za odgovornu primjenu umjetne inteligencije. Bez njih, tehnologija može dodatno produbiti postojeće nejednakosti među državama.
Dok napredne ekonomije i tehnološki razvijeni akteri očekuju velike koristi, zemlje u razvoju riskiraju daljnje zaostajanje. Nejednakosti će se odraziti i u ekološkom opterećenju, jer slabije razvijene zemlje nemaju jednake kapacitete za održivi razvoj.
Kako prenosi Poslovni puls, MMF upozorava da će koristi od AI-ja biti neravnomjerno raspoređene, čime se dodatno produbljuju globalne razlike.
Za optimalnu budućnost, AI mora biti primijenjen odgovorno, uz jasne ciljeve i međunarodnu suradnju. Samo tada će tehnologija donijeti ravnotežu između napretka i održivosti.
