Analitičar Bertrand Russell tvrdio je da su ‘oni koji se osjećaju sigurni glupi, a oni s imalo mašte i razumijevanja ispunjeni sumnjom i neodlučnošću’. Vrlo se često spominje pojam samopouzdanje neznanja.
U Shakespeareovim stihovima naći ćete da ‘budala misli da je mudar, a mudar čovjek zna da je budala’.
Za Konfucija, pravo znanje je poznavanje razine vlastitog neznanja.
Bukowski je također volio ovu temu te je napisao da je ‘problem svijeta što su inteligentni ljudi puni sumnji, a glupi ljudi puni samopouzdanja’.
Zapravo, ovakvim razmišljanjem Bukowski otvara temu neznanja koje ima moć pokrenuti niz problema. I, tu nije kraj. Snaga neznanja i samopouzdanje koje ga prati toliko je veliko da je ušlo u sve tokove ekonomskog i političkog funkcioniranja.Pa se tako kao potpora može uzeti još jedna misao – ‘samopouzdanje neznalica jedno je od najvećih’ katastrofe čovječanstva’.
Problem je puno veći
Bernard Shaw ovako je ocjenjivao ljude: ako ne znaju ništa i misle da znaju sve, bio je siguran da je to politička karijera. A veliki Walter je kao svjedok jednog događaja zapisao:”Mora da je vrlo neuk jer odgovara na svako pitanje koje mu se postavi.”
Stoga se može zaključiti da se trend pouzdanih pokazatelja uspješnosti nastavlja i danas. No, danas ima i svoje ime i zove se ‘efekt’, nazvan po dvojici psihologa Dunningu i Krugeru sa Sveučilišta Cornell koji su nakon nekoliko istraživanja izdvojili ispitanike kojima je bilo vrlo teško nepristrano prosuditi same sebe. I ne samo da nisu imali sposobnost realno procijeniti sami sebe, nego su imali pozitivno mišljenje o sebi, točnije, o svojim sposobnostima.
Što je Dunning-Krugerov efekt?
Riječ je, dakle, o svojevrsnoj kognitivnoj pristranosti – netko tko nema znanja ili ne vlada određenim vještinama ipak sebe procjenjuje i doživljava nerealno pozitivno. I ne samo to, nego se u tom smislu uzdiže u odnosu na druge.U praksi nije osobito teško prepoznati osobe s Dunning-Krugerovim sindromom:
- Oni su najglasniji u grupi (a mudriji šute)
- Oni preuzimaju vodstvo i nameću svoje mišljenje
- Zaključke donose na temelju neprovjerenih i često netočnih podataka
- Oni nemaju sposobnost vidjeti sebe ‘izvana’ i zbog te ograničene perspektive misle da su vrlo sposobni i superiorn
David Dunning, jedan od utemeljitelja ovog sindroma je napisao:
“U mnogim slučajevima ova nesposobnost ne čini te ljude dezorijentiranima, zbunjenima ili opreznima.” Baš suprotno. Često su blagoslovljeni neprikladnim samopouzdanjem potaknutim onim što im se čini kao znanje.”,prenosi bonitet.
Povjerenje i neznanje u poslu
Ovakav ‘poremećaj’ ili ‘nemogućnost’ realnog sagledavanja sebe i okoline jedna je od najvažnijih tema u poslovnim krugovima posljednjih godina. Osim što su mnogi pokrenuti poslovi i tvrtke kratko živjeli upravo zbog Dunning-Kruger efekta koji su ’emitirali’ njihovi osnivači, postoji još veći problem koji se tiče samog funkcioniranja timova i cijelih poslovnih struktura.
Kako ovaj sindrom i njegovi ‘vlasnici’ mogu utjecati na poslovne i poslovne odluke?
- Problem neznanja, ali i činjenica da osobe ovakvog ponašanja ne znaju da ne znaju
- Neznanje vodi u nesposobnost, a sve skupa vodi u neuspjeh
- Dominacija ‘neznalica’ u odnosu na ‘znalice’ koji su puno tiši i skloni stalnom ispitivanju i učenju
- Dunning-Krugerov efekt može uzrokovati takve odnose da će vještiji i kompetentniji biti gurnuti na marginu ili eliminirani.
- Ti ljudi nemaju sposobnost spoznati svoje neznanje i svoje pogreške, što može biti sud za poslovanje
- Potreba za nametanjem svojih stavova i zastupanjem polovičnih argumenata dovodi do svojevrsne kontaminacije poslovnih timova, ali i šire, a da oni toga nisu niti svjesni.
- Dunning-Krugerov efekt naišao je na posebno plodno tlo u medijima, posebice u eri društvenih mreža gdje su najglasnije i najutjecajnije
- Ovaj učinak može biti opasan ako se radi o vodećoj poziciji. Na primjer, osnivač tvrtke nije u stanju identificirati sposobnosti i znanja drugih ljudi. I ne samo to. Teško prihvaća činjenicu da netko drugi možda bolje zna ili ima jasniju sliku industrije ili poslovanja. Kao rezultat toga, nemojte zapošljavati ljude koji su izazovni i donose konstruktivne ideje. “Ja već sve znam” jasno će reći voditelj koji je ponosni “vlasnik” Dunning-Krugerovog efekta.
