Svake godine u ovo doba često nailazimo na niz savjeta i smjernica o tome kako postići idealnu tjelesnu formu. Često se pri tome naglašava hrana koju trebamo ili ne trebamo jesti, te vježbe koje bismo trebali prakticirati.
Nema ništa loše u tome da ljudi žele poboljšati svoje tijelo kako bi se osjećali bolje u proljetnim i ljetnim mjesecima. Ipak, primjetno je kako je fokus često isključivo na estetici. A rezultati se očekuju vrlo brzo, često unutar samo nekoliko mjeseci napornog rada.
Dok je lijepo imati tijelo koje izgleda dobro (pri čemu pojam “dobrog izgleda” svakako treba definirati pojedinačno), još je važnije imati tijelo u koje vjerujete.
Važno je razumjeti kako se tijelo gradi, što sve možemo naučiti iz njega te koje lekcije s treninga možemo primijeniti i na druge aspekte života.
Izdržljivost
Izdržljivost je sposobnost tijela da izdrži opterećenje tijekom duljeg vremenskog razdoblja bez značajnog smanjenja učinkovitosti. To znači da se ne umaramo lako dok obavljamo određene zadatke.
Izdržljivost može biti fizička, mentalna ili emocionalna, a sve su međusobno povezane. Svakodnevno se suočavamo s testovima izdržljivosti u različitim aspektima života, kako privatno tako i poslovno. Bitno je znati koliko možemo podnijeti, što nam je potrebno i kada trebamo reći “dosta”. Ova dinamika se lako prenosi s područja vježbanja, koje nije samo fizički test, na druge sfere života.
Na primjer, zamislite da ste u treningu i trebate izdržati još trideset sekundi, nešto više od uobičajenog vremena. Unutar vas se odvija komunikacija između vaše sposobnosti da izdržite to vrijeme i vaše mentalne odlučnosti da to učinite. To je prilika za bolje upoznavanje sebe i testiranje vlastitih granica. Važno je prepoznati razliku između situacija u kojima vaše tijelo još nije spremno za dodatno opterećenje i situacija u kojima se sami odlučujete ne pomaknuti granice zbog osjećaja nelagode.
Kada govorim o izdržljivosti, ne misli se na stalno guranje tijela i uma do njihovih krajnjih granica. Ključno je naučiti slušati sebe i prepoznati razliku između onoga što možemo podnijeti jer nas vodi prema našim ciljevima i onoga što ne trebamo podnositi jer nam nanosi više štete nego koristi, tj. vodi nas u smjer koji nije prikladan za nas. Kada naučimo primjenjivati to u dvorani za vježbanje, bit ćemo sposobni primijeniti isto i izvan nje.
Koncentracija
Kada ste na treningu, morate biti potpuno prisutni – tijelom u dvorani, a mislima usredotočenima na svoje tijelo. To je ključno kako biste izbjegli ozljede. Fokus je lako izgubiti, ali teško ga je ponovno uspostaviti i zadržati. Sport, baš kao i drugi oblici tjelesne aktivnosti (poput plesa), odlična su prilika za vježbanje fokusa. Bez obzira na vrstu treninga, važno je obratiti pažnju na niz elemenata koji se vežu uz svaki pokret. To su pravilna tehnika, disanje, aktivacija mišića te praćenje koreografije ili sličnog. Osim što vježbate osluškivanje svog tijela i kontrolu pokreta, time povećavate intenzitet i trajanje svoje sposobnosti koncentracije na pojedinu radnju unutar cijelog niza radnji. Ova vještina može biti korisna u mnogim stresnim situacijama. Može vam omogućiti da obavite zadatak ili radnju bez obzira na kontekst i osiguravajući smireniju i promišljeniju reakciju.
(Samo)Kontrola
Znanje kako kontrolirati tijelo u pokretu znači biti svjestan svojeg tijela i reakcija. To je vještina koja se prirodno prenosi iz dvoranske okoline u radnu sferu, donoseći višestruku korist. Ponekad je važnije znati zadržati smirenost prije nego što odgovorimo nego imati genijalnu ideju za prezentaciju. Jer, budimo iskreni, suradnja s ljudima nije uvijek jednostavna. Samokontrola kroz vježbanje uči se na fleksibilan način: omogućuje vam da otpustite višak energije i agresije na prihvatljiv način, ali isto tako vas uči da ostanete u kontroli nad vlastitim tijelom dok to radite.
Strpljenje
U životu je neizbježno čekati – čekamo da steknemo određena znanja, da sazrijemo, razvoj vanjskih situacija na koje nemamo uvijek utjecaja, ili čekamo rezultate natječaja na koje smo se prijavili. Možda ne bismo trebali previše računati na dobitak u lutriji, ali strpljenje je važna osobina (ili vještina?) koja nas može zaštititi od nepotrebnog stresa i pružiti osjećaj kontrole nad samima sobom. Bez obzira na vrstu treninga koju provodimo, strpljenje se neprestano izgrađuje – od prihvaćanja potrebe za zagrijavanjem prije početka glavnog dijela treninga, do razumijevanja vremena potrebnog da tijelo savlada određenu tehniku ili napreduje na višu razinu.
Upornost
Biti uporan je ključno kada težimo nekom cilju, bilo da je to određeni posao, pozicija ili područje u kojem se želimo afirmirati. Bez upornosti, često nećemo postići uspjeh. Ponekad moramo izdržati mnogo odbijanja prije nego što nam se pruži prilika. Iako je važno dobiti vanjske potvrde, još je važnije pokazati samom sebi da smo sposobni i da zaslužujemo uspjeh. To može biti izazovno, pogotovo kada ulazimo u nove sfere. Međutim, vježbanje je izvrstan prostor za samoprovjeru. Postavljanje konkretnih ciljeva u tjelovježbi omogućuje nam da jasno vidimo i osjetimo svoj napredak, potvrđujući si da smo sposobni ostvariti ono što želimo. Ako otkrijemo da određeni tip vježbanja nije za nas, to je sasvim u redu i ne znači da odustajemo od brige o sebi. Znati kada pustiti neke stvari jednako je važno kao i znati biti uporan u drugima.
Sigurnost i samopouzdanje
Treniranje gradi, fizički, ali i mentalno. Ako mu pristupate na pravi, zdravi način, od njega možete imati puno više koristi od vidljivih mišićnih kontura. To je prostor u kojem slamate i iznova gradite sebe, iskušavate svoje mogućnosti i svoje granice, upoznajete se sa sobom na način koji nije uvijek ugodan jer se susrećete i sa svojim slabim točkama. Ali biti svjestan njih, jednako kao i svojih jakih strana temelj je izgradnje vas kao u sebe sigurnih protagonista vlastita života. Samopouzdanje nije nešto što egzistira samo na vanjskim značajkama našeg rada i izgleda. Ono se gradi iznutra i obuhvaća sve aspekte nas, područja izvrsnosti kao i područja slabosti. Samopouzdanje znači samopoznavanje. I ono se ne govori, ono se vidi.
