Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je na sjednici u Mostaru Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2024. do 2026. godine. Prijedlog je to Federalnog ministarstva financija.
Ovaj dokument određuje pravac i osnovne ciljeve ekonomske i fiskalne politike, visinu financijskih planova korisnika budžetskih sredstava, te predstavlja temelj za izradu operativnih planova nižih nivoa vlasti u Federaciji. Okvir za njegovu izradu predstavljala je Strategija razvoja Federacije BiH 2021. – 2027., prenosi BHRT. Integralni je to multisektorski dokument i odražava prioritete utvrđene u procesu europskih integracija (Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, Zelena agenda za Zapadni Balkan, EU digitalna strategija), priopćeno je iz Vlade Federacije BiH
Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike definirani su u svrhu njihove provedbe, jačanja gospodarstva i ostvarivanja potencijalnog rasta. Uz njih su predočeni i osnovni makroekonomski pokazatelji, te makroekonomske projekcije s ciljem predviđanja budućeg stanja gospodarstva.
Prema službenim podacima, u Federaciji BiH je u prošloj godini zabilježen realan rast BDP-a od 3,9 posto, dok će realna stopa projiciranog rasta u ovoj godini iznositi 2,3 posto. Prosječna stopa realnog rasta za period 2024. – 2026. procjenjuje se na 3,3 posto.
U Smjernicama se kao cilj tijekom nastupajućeg perioda navode ograničavanje rasta javne potrošnje putem fiskalne konsolidacije. Te smanjenje javnih rashoda i povećanje javnih prihoda preusmjeravanjem sredstava na investicijsku potrošnju. Predviđa se i mogućnost promjene strukture rasta budućeg BDP-a. U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će javne investicije igrati značajniju ulogu u poticanju ekonomskog rasta. Navodi se da bi izgradnja putne infrastrukture, te energetski projekti u srednjoročnom periodu znatno trebali povećati udio javnih investicija u strukturi BDP-a.
Kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija
Efikasno upravljanje javnim rashodima predstavlja jedan od temelja za održiv ekonomski razvoj. S ciljem osiguranja efikasne uporabe javnih sredstava i financijske discipline.
Kao ključni prioriteti Vlade Federacije BiH u narednom srednjoročnom periodu ističu se kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija. Ove aktivnosti bit će podržane kroz izdvajanje većih iznosa sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata. Poput izgradnje autocesta i brzih cesta, te unaprjeđenja avio i željezničkog prometa Federacije BiH.
Vlada smatra neophodnim nastaviti i s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave. Odnosno jačanju fiskalne discipline i kontrole budžetske potrošnje čime bi se tzv. fiskalni viškovi koji se pojave usmjerili upravo u financiranje infrastrukturnih projekata.
Slijedeći najave o ublažavanju inflatornih pritisaka, fiskalna politika Vlade Federacije BiH u ovom segmentu bit će usmjerena na pažljivo praćenje negativnih posljedica inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... A u slučaju potrebe i na donošenje i provedbu mjera za očuvanje i poboljšanje kupovne moći građana. S naglaskom na ugrožene kategorije stanovništva. Dodatno će biti unaprijeđen nadzor nad trošenjem javnih sredstava uvođenjem vanbudžetskih fondova. Prije svega zavoda i službi za zapošljavanje, u federalni, odnosno u županijske budžete.
U svrhu zaštite radnih mjesta potencirat će se reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa. U narednom periodu planirano je iznalaženje novih prijedloga. Koji će uzeti u obzir preliminarne analize utjecaja spomenutih propisa na zaposlenike, poslodavce i budžete. Porezne politike u srednjoročnom periodu, navodi se u Smjernicama, trebale bi promovirati održiv i inkluzivan rast u cijeloj Federaciji BiH. S fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata. I smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i taksi koje opterećuju gospodarsku aktivnost.
Također, dinamika zaduživanja nalaže potrebu stalnog praćenja duga. Uz zaduživanje kod međunarodnih financijskih institucija pod koncesijskim uvjetima (niska kamatna stopa, duži rok otplate i što duži grace period). Novo zaduživanje, napominje se u ovom dokumentu, moralo bi biti povezano sa projektima koji doprinose ubrzanju reformi. Kao osnove za daljnji gospodarski rast, te donošenje svake pojedinačne odluke o novom zaduženju pretpostavlja nužnu analizu makroekonomskih tokova i implikacije na osnovne makroekonomske pokazatelje Federacije BiH.
Utvrđeni prijedlozi energetskih zakona
Vlada Federacije BiH je u formi prijedloga utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila zakone o električnoj energiji te o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH. I to na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije,
Ova dva prijedloga čine set energetskih zakona neophodnih za unaprjeđenje zakonskog okvira u Federaciji BiH. Zajedno s Prijedlogom zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije. Taj je prijedlog utvrđen na prošloj sjednici i upućen u parlamentarnu proceduru,
Ovim prijedlozima vrši se i usklađivanje s propisima Europske unije u oblasti energetike.
Informacija o budžetskoj podršci EU za energetske potrebe u FBiH
Vlada Federacije BiH primila je na znanje Informaciju o aktivnostima u okviru planiranja i implementiranja budžetske podrške Europske unije za energetske potrebe u Federaciji BiH. Nju je pripremio Ured Vlade Federacije BiH za europske integracije.
Energetski paket za Bosnu i Hercegovinu vrijednosti je 70 milijuna eura. A najavljen je prilikom posjete predsjednice Europske komisije Ursule Von Der Leyen Bosni i Hercegovini u listopadu 2022. godine. Sredstva EU su izdvojena u okviru pretpristupnih fondova. Biti će realizirana u okviru Financijskog sporazuma za IPA 2023. godinu, kojeg je BiH potpisala i ratificirala u travnju 2023. godine. Predviđeno je da se sredstva dijele u omjeru Federacija BiH 66%, Republika Srpska 33% i Brčko Distrikt BiH 1%.
Prva komponenta programa namijenjena je za pomoć ugroženim domaćinstvima pogođenim rastom cijena energenata.
Druga predviđa pomoć mjerama energetske efikasnosti mikro, malim i srednjim poduzećima koja su registrirana po Zakonu o gospodarskim društvima.
Treća komponenta je usmjerena za pomoć mjerama energetske efikasnosti rezidencijalnom sektoru. Odnosno za sufinanciranja mjera energetske efikasnosti u kućama i jedinicama kolektivnog stanovanja.
Akcijski plan, odnosno Mapu puta za implementaciju energetskog paketa, pripremila je Europska komisija za cijeli Zapadni Balkan. S manjim korekcijama prilagođenim za svaku državu korisnicu. Usvajanjem ovog dokumenta na sjednici Vijeća ministara BiH 22. prosinca prošle godine i usvajanjem Budžeta Federacije BiH u siječnju ove godine, planirana su neophodna sredstva za budžetsku podršku. Na ovaj način ispunjeni su osnovni uvjeti za realizaciju energetskog paketa.
U informaciji je navedeno i da je Europska unija već uplatila prvu tranšu sredstava na Jedinstveni račun trezora Federacije BiH. Uplata druge tranše očekuje se tijekom 2024. godine, nakon što Europska komisija ocijeni da je BiH uspješno implementirala Akcijski plan iz Mape puta, navodi se u priopćenju.
