Znanstvenici diljem svijeta intenzivno rade na snažnijim baterijama. Traže se rješenja koja ne bi nužno uključivala rijetke metale poput kobalta, nikla, mangana i litija. Iz njemačkih laboratorija stižu ohrabrujuće novosti.
Postlitijski istraživački klaster u Ulmu, Karlsruheu i Giessenu sa 120 znanstvenika najveći je klaster te vrste u Europi. Baterija sutrašnjice trebala bi se temeljiti na nekritičnim, uobičajenim elementima kao što su natrij, magnezij, kalcij ili aluminij, uvjeren je kemičar Maximilian Fichtner iz laboratorija u Ulmu.
‘Budući da potražnja strelovito raste, moramo postaviti tehnologiju na širu materijalnu osnovu kako ne bi bilo uskih grla u proizvodnji‘, naglašava Fichtner.
Fokus je na pitanjima poput ekološkog otiska, vijeka trajanja, troškova proizvodnje i učinkovitosti novih tehnologija. Prema Fichtnerovom mišljenju, natrij-ionska baterija trenutno ima najveće šanse za ‘zlatnu budućnost’. Gotovo je jednako snažna kao litij-ionska baterija, kaže, ali je bolja u drugim područjima.
‘Natrij-ionska baterija ima tu prednost da se za nju ne koriste kritične sirovine, ima bolja svojstva pri niskim temperaturama i može se brzo puniti’, kaže istraživač te predviđa da će baterije u budućnosti postati još snažnije i jeftinije.
Istraživački klaster na Sveučilištu Ulm nije jedini koji se bavi budućnošću baterija
Proizvođači iz privatnog sektora i javni laboratoriji također naporno rade na pronalaženju novih rješenja.
‘Vjerujem da je, posebno u početnim fazama, kada su mnoge stvari još vrlo neizvjesne, važno pratiti lance opskrbe, sirovine te na taj način identificirati potencijale različitih opcija’, kaže Annegret Stephan s Instituta Fraunhofer ISI u Karlsruheu.
Stephan i njezin tim objavili su novu studiju o budućnosti alternativnih baterijskih tehnologija. Njihov rad jasno pokazuje da postoji mnogo potencijala u alternativnim baterijskim tehnologijama, ali nužan je njihov daljnji razvoj.
Noviji tipovi baterija još uvijek imaju manju gustoću energije. Nisu toliko tehnološki zreli kao litij-ionske verzije koje se uglavnom koriste u električnim automobilima.
Kad je riječ o odabiru baterije za električne automobile, važno je nekoliko karakteristika, poput omjera njezinog kapaciteta i težine te gustoće. Manje i lakše baterije tako su poželjnije zato što smanjuju težinu vozila i time mu omogućuju bolju izvedbu.
‘Naša studija pokazuje da neke alternativne tehnologije baterija imaju velik potencijal. Na primjer za niže troškove ili veću održivost, ali nemaju isti raspon primjena kao litij-ionske baterije’, kaže Stephan. Stoga ona smatra da će litij-ionske baterije i dalje dominirati tržištem. Međutim postupno bi mogle biti zamijenjene alternativama u određenim područjima.
Prema studiji, nove vrste baterija postaju sve učinkovitije i mogle bi jednog dana čak premašiti gustoću energije litij-ionskih varijanti – i sve to uz nekritične resurse. ‘Na primjer, u bliskoj budućnosti natrij-ionske baterije mogu se sve više koristiti u malim automobilima ili litij-sumporne baterije u manjim električnim zrakoplovima. Te natrij-sumporne ili cink-ionske baterije u stacionarnim aplikacijama.’
Prije svega, Stephan poziva donositelje političkih odluka da ulože više napora u području istraživanja i razvoja u Njemačkoj i EU. Istraživači se slažu da je tehnologija baterija ključna da bi Njemačka kao tehnološka sila mogla održati korak s globalnom konkurencijom.
Izvor: tportal
