Talijanska banka UniCredit predviđa da će ekonomije Centralne i Istočne Europe rasti za oko 2,6 posto u 2024. U 2025. očekuje se nastavak rasta od tri posto. Pri tome će Zapadni Balkan rasti neznatno brže.
„Privatna potrošnja će vjerojatno dovesti do oporavka, potpomognutog bržim rastom realnih plaća, rastućim zaduženjem i državnim transferima“. Ovako ocjenjuje makroekonomsko okruženje glavni ekonomist UniCredit Banke za Centralnu i Istočnu Europu Dan Bucsa. Istakao je da će javne investicije biti drugi najveći pokretač rasta. Dok će neto izvoz usporiti dinamiku bruto društvenog proizvoda (BDP) ove godine.
Centralna i istočna Europa ostaju i dalje strateške oblasti rasta za UniCredit grupacije. Ova bankarska grupacija je lider po geografskog prisutnosti, jer posluje u 11 zemalja. Zauzimala je na kraju prošle godine prvo mjesto u aktiviU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja... u Istočnoj Europi i drugo mjesto u Centralnoj Europi.
Ekonomisti očekuju proračunske deficite manje od 3% BDP-a u 2024-25. godini u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj i Srbiji, s deficitima većim od 5% u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumuniji (sve podložne rizicima zbog procedura prekomjernog deficita), kao i u Turskoj.
Prema publikaciji, pro-EU stranke osvojiće više od dvije trećine mjesta u Europskom parlamentu iz EU-CEE. Shodno tome ćezauzeti važnije pozicije u europskim institucijama i NATO-u.
Zamah proširenja za EU ubrzava se. Države koje čine Zapadni Balkan mogu imati koristi ako se provedu reforme. Proces pristupanja također bi mogao pozitivno uticati na ocjene kreditnog rejtinga.
Stabilni kapitalni tokovi pokriće C/A deficite u svim zemljama CEE, osim u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Turskoj. U spomenutim državama sredstva će dolaziti iz međunarodnih financijskih institucija, navodi izvješće UniCredit-a. Navodi se i vanjsko zaduživanje, te provatno zaduživanja iz inozemstva, redom.
