Naučimo vrijedne lekcije kada doživimo neuspjeh i pad. Većina nas čeka da nam se dogode ti neuspjesi, umjesto da ih ponekad potražimo. Namjerna greška može nam dati znanje koje nam je potrebno za lakše prevladavanje prepreka u budućnosti. Vježbati neuspjeh u kontroliranim uvjetima priprema nas za stvarne situacije.
Učimo iz naših pogrešaka. Kad zabrljamo i ne uspijemo, saznajemo kako se ne nositi s stvarima. Saznajemo što ne trebamo učiniti.
Neuspjeh je nusproizvod pokušaja uspjeha. Radimo svoje istraživanje, napravimo svoje planove, dobivamo potrebne sastojke i pokušavamo sve to sastaviti. Često stvari ne idu kako želimo. Ako smo pametni, razmišljamo o onome što se dogodilo i zabilježimo što bismo sljedeći put mogli učiniti bolje.
Ali koliko nas čini namjerne pogreške? Koliko često pokušavamo “promašiti” kako bismo naučili nešto iz toga?
Ako u budućnosti želimo izbjeći skupe pogreške kada su ulozi visoki, onda bi neke pogreške sada mogle biti izvrsna priprema.
Obuka pilota kao primjer
Vježbanje neuspjeha uobičajena je praksa za pilote. Godine 1932., u začecima zrakoplovstva, Amelia Earhart opisala je vrijednost učenja kroz namjerne pogreške za sve pilote. Napisala je da bi pilot trebao bi biti dovoljno upoznat s nenormalnim položajima prilikom letenja da bi se mogao iz njih izvući bez razmišljanja o tome. Ako nije vježbao situacije okretanja aviona, propadanja, i ostale “kaskaderske” položaje, teško će se snaći kad se te situacije zaista dogode neplanirano.
Za pilota se vještine postižu praksom. Letite prema gore u avionu i, na primjer, mijenjate kut krila kako biste ga namjerno zaustavili. Prethodno se pripremate učeći koje su kritične varijable na koje morate obratiti pažnju i kako se drugi piloti ponašaju. Naučite optimalni odgovor.
Ono što je lako i očito na zemlji, kada ste pod malim pritiskom, ne garantira ništa kada vaš avion izgub potisak na 5.000 metara. Kada, namjerno zaustavljajući svoj avion, napravite svjesnu pogrešku onda kad ste se spremili nositi s time, pruža vam se iskustvo i prilika da reagiranja kada se zastoj dogodi u manje kontroliranoj situaciji.
Prvi put kada vaš avion neočekivano prestane raditi u sred leta je zastrašujući za bilo kojeg pilota. Ali za one koji su vježbali u sličnim situacijama daleko je vjerojatnije da će reagirati na odgovarajući način.
Vježbati neuspjeh za vrijeme “sunčanih dana”
“Život pojedinca na zemlji ili u zraku može ovisiti o djeliću sekunde“, piše Earhart. “Ne želite da prvi problem pri letu aviona dođe noću po lošem vremenu kada imate obitelj u kabini. Mnogo je bolje vježbati zaustavljanje u različitim situacijama unaprijed – tako, kada se nešto neočekivano dogodi, vaše se reakcije mogu voditi uspješnim iskustvom, a ne panikom.”
Rješenja se mogu razraditi na papiru, ali se vidi koliko smo spremni da se nosimo s problemima tek onda kada nemamo vremena za razmišljanje.
Ako vježbate često, povećavate fleksibilnost i prilagodljivost kada život baci stvarne prepreke na vaš put. Naravno, nikakva količina pripreme neće vas provesti kroz sve moguće izazove, ali priča Amelia Earhart je dobar primjer.
Namjerna pogreška kako bismo od nje nešto naučili, jedan je od načina da sebi damo opcije onda kada se naš metaforički motor neočekivano zaustavi.
Ako ne vježbamo neuspjeh, možemo sigurno letjeti samo sunčanim danima.
Izvor: fs.blog
