Jedno od najvažnijih pitanja koje trebamo postaviti sebi i drugima jest: “Griješim li?”. Postavljanje ovog pitanja ključno je za osobni razvoj i razumijevanje svijeta. Ljudi koji se bave znanošću i istraživanjem često naglašavaju potrebu za kritičkim propitivanjem vlastitih uvjerenja.
Propitivanje nije lako. Ono zahtijeva odmak od vlastitih stavova i objektivno sagledavanje činjenica. Filozofi i znanstvenici kroz povijest isticali su važnost skepticizma i stalnog preispitivanja. Starogrčki filozofi, poput skeptika, i kasniji mislioci poput Descartesa, poticali su sumnju u sve što uzimamo zdravo za gotovo. Descartes je zapisao: “Da bi se tragalo za istinom, potrebno je barem jednom posumnjati u sve.”
Skepticizam i mudrost kroz povijest
Mudri ljudi se suzdržavaju od brzih zaključaka. Ako stalno preispitujete vlastite stavove i uvjerenja, pokazujete pravi skepticizam. Sokrat je ljude poticao da ne zauzimaju čvrsta stajališta, već da istražuju i postavljaju pitanja. Njegova metoda dijaloga uključivala je niz pitanja koja su vodila do zaključaka suprotnih početnim stavovima sugovornika.
U suvremenoj znanosti skeptici ne zastupaju unaprijed definirana stajališta, već neprestano preispituju sve tvrdnje. Sokratova filozofija naglašavala je da je suzdržavanje od brzih sudova znak mudrosti. I danas mnogi znanstvenici slijede ovu metodu kao osnovu kritičkog razmišljanja.
Moderni skeptici i njihova uloga
Michael Shermer, istraživač i autor, primjer je modernog skeptika. Njegov rad fokusira se na lažne vijesti, teorije zavjere i fenomen “eho-komora”. Shermer naglašava da pristranost potvrđivanja, odnosno favoriziranje informacija koje podržavaju naša uvjerenja, može biti velika prepreka objektivnosti.
Stari grčki skeptici tvrdili su da svaka teza ima svoju antitezu. Shermer poziva na aktivno slušanje suprotnih mišljenja kako bismo bolje razumjeli vlastite pogreške. Ključno je postaviti pitanje: “Što misle oni koji se ne slažu s nama?”
Kako procijeniti tvrdnje?
Sve započinje postavljanjem osnovnih pitanja: Koliko je pouzdan izvor tvrdnje? Kakvi su dokazi? Izvor informacija presudan je za razumijevanje pouzdanosti tvrdnje. Važno je razlikovati informacije iz relevantnih medija od onih s neprovjerenih izvora.
Ključno je pitati se: “Je li netko pokušao opovrgnuti ovu tvrdnju?” Karl Popper definirao je ovo kao princip krivotvorivosti, što znači da teorije treba stalno testirati i pokušavati opovrgnuti.
Primjer skeptičkog razmišljanja
Carl Sagan opisao je skeptički pristup kroz priču o nevidljivom zmaju. Ako tvrdnja nije testabilna, poput one o nevidljivom, lebdećem, hladnokrvnom zmaju, razlika između te tvrdnje i nepostojećeg zmaja je nejasna. Ako tvrdnju ne možemo opovrgnuti, kako znamo da je istinita?
Detektor besmislica
Shermer ističe potrebu za “detektorom besmislica”, alatkom za razlikovanje istine od laži. Važno je ispitati utječu li osobna uvjerenja osobe na njezine tvrdnje. Na primjer, politička ili ideološka pristranost može oblikovati percepciju stvarnosti.
Dobra teorija mora objasniti stare podatke i ponuditi rješenja za nove anomalije. Shermer upozorava da revolucionarne tvrdnje prvo trebaju proći testiranje i provjere prije nego što budu prihvaćene.
Skepticizam je ključan alat za razumijevanje svijeta. Kritičko propitivanje vlastitih i tuđih uvjerenja pomaže nam približiti se istini. Kako bismo se oduprli pristranostima i lažnim informacijama, moramo biti otvoreni za suprotna mišljenja i spremni testirati vlastite ideje. Bonitet podržava pristup koji promiče skepticizam kao osnovu znanstvenog i svakodnevnog razmišljanja.
