Shoshana Zuboff dala je našoj stvarnosti, između ostalog, izraz ‘nadzorni kapitalizam‘. Među prvim je ženama koje su izborile mjesto profesorice na najprestižnijoj poslovnoj školi (Harvard Business School). Tamo je dočekala mirovinu, ali s radom nije prestala. Baš suprotno. Prije tri godine objavila je studiju The Age of Surveillance Capitalism i tako potaknula čitav val rasprava o novoj eri ekonomije i upravljanja tvrtkama koje se bave prikupljanjem i trgovinom osobnih podataka. Zuboff je ovu vrstu kapitalizma nazvala ‘nadzorom’ i stala na stranu zaštite podataka i prava na privatnost.
Novi poslovni model
Prijetnja demokraciji koja danas postoji, prema Shoshani Zuboff, poslovni je model koji su uspostavile tvrtke poput Googlea i Applea. Ovaj model se temelji na izvlačenju podataka o svakom korisniku usluga ove dvije kuće. Kao i manipulaciji dobivenim podacima, odnosno njihovim vlasnicima.
Napadi i kritike prof. Zuboff nisu usmjereni na samu tehnologiju, već na ekonomsku logiku koja je podržava, a to je krađa. Ističe da bi svi dobivene osobne podatke i predviđanja mogli koristiti za opće dobro, počevši od pronalaženja najkraćeg puta do željenog odredišta ili pomoći s tekstualnim odgovorima. Bez prikupljanja podataka ove funkcije ne bi bile moguće.
Zubof nadzor kojemu su danas svi izloženi uspoređuje s kineskom državom.
“Ovo je svijet u kojem je privatnost ugušena.” Privatnost je danas zombi kategorija. Nitko od nas nema privatnost danas, čak ni u 2000-ima kada smo razmišljali o tome,” rekla je Zuboff nedavno za Financial Times, dodajući:
„Danas ne možemo ‘ući’ u tehnološke kompanije da znamo što se zapravo događa. Njihove proizvode, od mreža i aplikacija do web stranica, koristimo zavezanih očiju. Ne razumijemo dovoljno.”
Aplikacija, maska i Twitter
Što Zuboff misli o Muskovom preuzimanju Twittera?
“Danas imamo političare, zastupnike, izabrane dužnosnike kao i cjelokupno građanstvo koji su fokusirani na jednog čovjeka i postavljaju pitanje: Što će on učiniti? Naša politička stabilnost, naša sposobnost da prepoznamo što je istina, a što laž, a donekle i zdrav razum, svakodnevno se dovodi u pitanje ovisno o tome kakve odluke i poteze poduzima jedan Elon Musk. Smatram da je to fundamentalno nepodnošljivo.
Ti prostori ne mogu postojati samo pod korporativnom kontrolom.
“Mi smo u digitalnoj eri dva desetljeća, a kao demokracija, nikada nismo vidjeli značenje ovih tehnologija”, rekla je.
Ekonomska moć koju osobni podaci danas pružaju Facebook i sličnim platformama proizlazi iz monetizacijeIzraz "monetizacija" može poprimiti različita značenja ov... digitalnih života. Ono što danas nazivamo ‘aplikacijama’ zapravo su, prema riječima Shoshane Zuboff, “ogromna nadzorna carstva vrijedna stotine i stotine milijardi dolara, a mi ih još uvijek nazivamo ‘aplikacijama'”.
Masovno uništavanje privatnosti
Kako danas svi dopuštaju tim tehnološkim carstvima da generiraju ogromne baze podataka, priroda društva se mijenja.
“Mi im to dopuštamo, da skupljaju to golemo znanje o ljudima.” I umjesto da ovo bude zlatno doba demokratizacije znanja, ono se transformiralo u nešto sasvim drugačije od onoga što je svatko od nas očekivao. U posljednjih 20 godina, posebno u zadnjih 10, došlo je do masovnog uništavanja privatnosti”, rekla je Zuboff . A operativno, ono što se događa jest da tvrtke i platforme saznaju toliko toga o svima da mogu stvoriti mehanizme za ciljanje izbora i ponašanja.
“Ne govorimo samo o ciljanim oglasima. Govorimo o subliminalnim i psihološkim mikroutjecajima, nagradama u stvarnom vremenu, kaznama, algoritamskim alatima za preporuku, projiciranoj dinamici društvene usporedbe”, dodala je Zuboff.
I zašto je toliko važno da ljudi razumiju sve te točke povezane u jedan proces?
“To je važno jer se taj proces zove ‘kako znanje postaje moć'”, kratko je objasnila.
Ne može oboje
U intervjuu za Financial Times, Shoshana Zuboff citirala je podatke iz nedavnog istraživanja koje kaže da svatko u SAD-u ima svoju lokaciju izloženu 747 puta dnevno. U Europi, za koju kažu da ima ‘najbolju regulaciju’, ta brojka je 376. Nije li vam Zuckerberg obećao da ćete po dolasku u nepoznati grad dobiti preporuku gdje ćete ručati, gdje će vas čekati barmen. uz omiljeno piće?
I dok su za većinu najveći utjecaj zakona o privatnosti iritantni skočni prozori koji se pojavljuju svakih sat vremena, nadzorni kapitalizam radi neumorno.
“Da bi se to ukinulo, potrebni su novi zakoni koji će omogućiti društvima da odluče: Što su točno podaci?” O čemu pričamo? S kim i u koju svrhu?“, rekao je Shoshana Zubof.
“Umjesto toga, tehnologija napreduje i sada smo svjedoci da ChatGPT potresa stvari posljednjih mjeseci.” Šokirao je ljude i sve nas natjerao da shvatimo koliko je umjetna inteligencija daleko dogurala bez gotovo ikakvih zakona ili demokratskog upravljanja. A razvoj umjetne inteligencije oslanjao se na krađu osobnih, ljudskih podataka“, tvrdi autorica knjige The Age of Surveillance Capitalism.
Ako pogledate u budućnost, u 2030., što vidite? Na što se kladite? Upitana je Zubof.
“Kladim se na demokraciju jer je to najbolja ideja.” koju su ljudi ikada imali bez obzira na sve njene nesavršenosti. Kad se probudim svako jutro, razmišljam o tome što mogu učiniti da doprinesem da se naša društva udvostruče na načelima demokracije”, rekla je Zuboff, ali i dodala:
“Moguće je imati kapitalizam nadzora, a moguće je imati i demokraciju. Nije moguće imati oboje.”
Izvor: bonitet.com
