U digitalnom dobu, kada je informacija doslovno na dohvat ruke, među korisnicima interneta pojavio se neobičan i pomalo uznemirujući obrazac ponašanja: doom scrolling. Ovaj pojam opisuje čin neprekidnog pregledavanja loših vijesti, često na društvenim mrežama ili novinskim portalima, unatoč tome što to obično dovodi do osjećaja tjeskobe, uznemirenosti ili beznađa.
Psihologija iza “doom scrollinga”
Privlačnost doom scrollinga može se objasniti kroz nekoliko psiholoških aspekata:
- Pristranost prema negativnom: Ljudi imaju urođenu sklonost obraćati više pažnje na negativne nego na pozitivne vijesti. Ova pristranost, evolucijski gledano, nekada je bila ključna za preživljavanje jer nas je upozoravala na prijetnje i opasnosti. Danas taj isti mehanizam može nas odvesti u spiralu uznemirujućeg sadržaja.
- Potraga za informacijama: U vremenima nesigurnosti ili krize prirodno je nastojanje prikupiti što više informacija. Doom scrolling često započinje kao pokušaj da ostanemo informirani, ali se brzo može pretvoriti u beskrajnu potragu za najnovijim, makar i mračnim vijestima.
- Strah od propuštanja (FOMO): Strah od toga da nismo u toku ili da propuštamo ključne informacije može nas natjerati da nastavimo scrollati. Ovo je posebno izraženo tijekom globalnih događaja ili osobnih kriza, kada se čini da je neinformiranost rizičnija od preopterećenosti.
Posljedice „doom scrollinga“
Iako je biti informiran važan dio odgovornog građanstva, stalno konzumiranje negativnih informacija može imati ozbiljne posljedice:
- Pogoršanje mentalnog zdravlja: Kronična izloženost uznemirujućim vijestima može doprinijeti povećanju razine stresa, tjeskobe i depresije. Stalni niz loših vijesti može stvoriti dojam da je svijet opasnije mjesto nego što zaista jest.
- Smanjena produktivnost: Doom scrolling može pojesti sate u danu, dovodeći do odgađanja obaveza i smanjene učinkovitosti na poslu i u privatnom životu.
- Društvena izolacija: Prednost digitalnog sadržaja u odnosu na stvarne interakcije može dovesti do povlačenja iz društva, gdje pojedinci preferiraju predvidljivost digitalnih vijesti umjesto nepredvidivosti ljudskih odnosa.
Kako prekinuti ciklus
Prepoznavanje doom scrollinga kao navike prvi je korak prema njegovom upravljanju:
- Postavite vremenska ograničenja: Koristite aplikacije ili ugrađene značajke pametnih telefona za ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama ili vijestima.
- Kreirajte svoj feed: Selektivno birajte izvore vijesti i račune na društvenim mrežama koje pratite. Odaberite one koji pružaju uravnoteženo izvještavanje umjesto senzacionalizma.
- Svjesna konzumacija: Prakticirajte svjesnost prilikom čitanja vijesti. Zapitajte se je li informacija koju čitate nužna ili samo hrani vašu tjeskobu.
- Digitalni detoks: Povremeno se odvojite od digitalnih izvora vijesti. Posvetite se aktivnostima koje promiču mentalno blagostanje, poput vježbanja, čitanja ili boravka u prirodi.
- Tražite pozitivan balans: Namjerno tražite pozitivne ili inspirativne priče i sadržaje. To ne znači ignorirati stvarne probleme, već ih uravnotežiti podsjetnicima na pozitivne događaje i napredak.
***
Doom scrolling predstavlja modernu dilemu u kojoj potraga za informacijama paradoksalno može dovesti do preopterećenja informacijama i emocionalnog stresa. Razumijevanjem psihološke pozadine ovog ponašanja i primjenom strategija za njegovo upravljanje, pojedinci mogu uspostaviti zdraviji odnos s vijestima, omogućujući uravnoteženiji pogled na svijet uz očuvanje mentalnog zdravlja. Kao i u svemu, umjerenost i svjesnost ključni su za navigaciju kroz beskrajno more digitalnih informacija.
Izvor: PC CHIP
