Kako se može organizirati poduzetništvo više osoba koje žele više ili manje ravnopravno sudjelovati u aktivnostima i/ili zaradi – ortaštvo? Donosimo korisne savjete.
Poduzetništvom nazivamo sve varijetete i obime poslovanja, od poslovanja obrtnika koji posluje iz svoje sobe do korporacija s tisućama zaposlenika. No, obim poslovanja nikako nije taj koji određuje da se ono mora ili može organizirati sudjelovanjem više osoba.
Registriranju obrta s više ortaka prethodi sastavljanje i potpisivanje ugovora u ortaštvu. Tu je bitno navesti i definirati bitne međusobne odnose. Među njima jedna od važnijih podjela je podjela dohotka. Obrt ne podrazumijeva postojanje kapitala. Stoga je rezultat poslovanja jedino ono što će se među njima dijeliti, i to sukladno omjerima koji su definirani ugovorom.
Takav obrt, službenog naziva ‘zajednički obrt’, također može biti paušalno oporezovan, u granicama limita primitaka. Poslovanje obrta računovodstveno se prati u cjelini. Po utvrđivanju poslovnog rezultata (dohotka), za svakog uključenog obrtnika radi se zasebna porezna prijava.
JIB obrta bit će jedan od brojeva uključenih obrtnika, pa je preporučljivo i to definirati ugovorom. Ukoliko to ne bude učinjeno, ured za gospodarstvo će sam to učiniti. Pod tim JIB-om će praćenje obrta pratiti porezna uprava. Takav obrt po svemu ostalom nastupa na tržištu pod jednakim uvjetima kao i svaki drugi obrt.
Što je s poduzećima?
Poduzeća d.o.o. koja su najčešća u malom poduzetništvu, društva su kapitala i stoga se udio u poduzetništvu definira već kod osnivanja društva. Na način da svaki od udjeličara (partnera) ulaže određeni kapital, koji je razmjerni dio ukupnog kapitala. To ih čini osnivačima društva. Po istom razmjeru dijelit će se i dobitak koji će poduzeće ostvarivati.
Računovodstveno se također prati poslovanje cijelog poduzeća, a tek po plaćanju poreza moguće je isplaćivati dobit udjeličarima, kojima se obračunava dohodak od kapitala. Poduzeće ima svoj porezni broj – JIB, dok su podaci o pojedinim udjeličarima pohranjeni u Registru trgovačkog suda i ondje javno dostupni.
Svi udjeličari u navedenim vrstama poduzeća čine njegovu skupštinu te je ona nadležna za odluke o imenovanju direktora, jednog ili više njih, koji mogu društvo zastupati pojedinačno i samostalno ili zajednički. Direktor(i) mogu biti udjeličari, a i ne moraju. I podaci o direktorima će biti javno objavljeni na Registru.
Još ću kratko spomenuti zadrugu, osnovanu od najmanje sedam ravnopravnih zadrugara koji poslovanjem putem nje nastoje ostvariti svoje interese i zajednički probitak na tržištu ili drugi interes dogovoren prilikom združivanja te udruge kao oblik dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za neke općedruštvene vrijednosti, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.
Zadruga je prikladan oblik udruživanja u poduzetništvu, ali je razmjerno rijetko primjenjivana, a udruge se mogu baviti poduzetništvom, pri čemu će dobit morati biti upotrijebljena za ostvarivanje ciljeva udruge, a ne za raspodjelu među osnivačima.
Izvor: Poduzetnik
