Kada je riječ o ulaganju, ne nedostaje teorija o tome što pokreće tržišta ili što određeni tržišni potez znači. Dvije najveće frakcije na Wall Streetu podijeljene su duž teoretskih linija između pristaša teorije učinkovitog tržišta i onih koji vjeruju da se tržište može pobijediti. Iako je ovo temeljna podjela, mnoge druge teorije pokušavaju objasniti i utjecati na tržište, kao i na akcije investitora na tržištima.
1. Hipoteza učinkovitih tržišta
Hipoteza učinkovitih tržišta (EMH) ostaje tema za raspravu. EMH navodi da tržišna cijena dionica uključuje sve poznate informacije o toj dionici. To znači da je dionica točno procijenjena sve dok budući događaj ne promijeni tu procjenu. Budući da je budućnost neizvjesna, pristaša EMH-a daleko je bolji ako posjeduje široki raspon dionica i profitira od općeg uspona tržišta. Ili vjerujete u to i pridržavate se pasivnih, širokih strategija tržišnog ulaganja, ili ga mrzite i usredotočite se na odabir dionica na temelju potencijala rasta, podcijenjene imovine itd.
Protivnici EMH-a ukazuju na Warrena BuffettaWarren Buffett rođen je u Omahi 1930. Još u ranoj dobi raz... i druge investitore koji su stalno pobjeđivali tržište pronalazeći iracionalne cijene unutar ukupnog tržišta.
2. Načelo pedeset posto
Načelo pedeset posto predviđa da će (prije nastavka) promatrani trend doživjeti korekciju cijene od jedne polovice do dvije trećine promjene cijene. To znači da će dionica, ako je bila u uzlaznom trendu i dobila 20%, pasti za 10% prije nego što nastavi rasti. Ovo je ekstreman primjer, budući da se ovo pravilo najčešće primjenjuje na kratkoročne trendove. Prema kojima tehnički analitičari i trgovci kupuju i prodaju.
Smatra se da je ova korekcija prirodni dio trenda, jer je obično uzrokovana plašljivim ulagačima koji rano uzimaju dobit kako bi izbjegli da budu uhvaćeni u pravom preokretu trenda kasnije. Ako korekcija premašuje 50% promjene cijene, to se smatra znakom da je trend propao i da je preokret došao prerano.
3. Teorija veće budale
Teorija veće budale predlaže da možete profitirati od ulaganja sve dok postoji veća budala od vas da kupi ulaganje po višoj cijeni. To znači da biste mogli zaraditi od precijenjenih dionica sve dok je netko drugi voljan platiti više da ih kupi od vas.
Na kraju ćete ostati bez budala jer se tržište za bilo koje ulaganje pregrijava. Ulaganje prema teoriji veće budale znači ignoriranje procjena, izvješća o zaradi i svih ostalih podataka. Ignoriranje podataka jednako je rizično kao i obraćanje previše pozornosti na njih, pa bi ljudi koji podržavaju teoriju o većoj budali mogli ostati “kratkih rukava” nakon korekcije tržišta.
4. “Odd lot” teorija
“Odd lot” teorija koristi prodaju malih blokova dionica koje drže pojedinačni investitori – kao pokazatelj kada kupiti dionice. Ulagači koji slijede odd lot teoriju kupuju kada mali ulagači rasprodaju. Glavna pretpostavka je da ti mali ulagači obično nisu u pravu.
Teorija odd lot je suprotna strategija koja se temelji na vrlo jednostavnom obliku tehničke analize – mjerenje odd lot prodaje. Koliko uspješan investitor ili trgovac slijedi teoriju uvelike ovisi o tome hoće li provjeravati pokazatelje tvrtke na koje teorija upućuje ili jednostavno kupuje naslijepo.
Međutim, individualni ulagači mobilniji su od velikih fondova i stoga mogu brže reagirati na ozbiljne vijesti. Tako da odd lot prodaje zapravo mogu biti preteča šire rasprodaje posrnulih dionica umjesto samo pogreške malih ulagača.
5. Teorija izgleda
Teorija izgleda je poznata i kao teorija averzije od gubitka. Teorija izgleda kaže da su percepcije ljudi o dobitku i gubitku iskrivljene. Odnosno, ljudi se više boje gubitka nego što ih ohrabruje dobitak. Ako se ljudima da izbor između dva različita izgleda, odabrat će onu za koju misle da ima manje šanse završiti u gubitku, a ne onu koja nudi najviše dobitaka.
Na primjer, ako ponudite osobi dva ulaganja, jedno sa povratom od 5% svake godine i jedno koje je donijelo dobitaj 12%, gubitak 2,5% i dobit 6% u istim godinama, osoba će odabrati ulaganje od 5% jer pridaje iracionalnu količinu važnosti pojedinačnom gubitku, dok zanemaruje dobitke veće veličine. U gornjem primjeru, obje alternative daju isti neto ukupni povrat nakon tri godine.
Teorija izgleda važna je za financijske stručnjake i investitore. Iako kompromis između rizika i nagrade daje jasnu sliku iznosa rizika koji ulagač mora preuzeti kako bi postigao željene povrate, teorija izgleda nam govori da vrlo malo ljudi emocionalno razumije ono što intelektualno shvaća.
Za financijske stručnjake izazov je u prilagođavanju portfelja profilu rizika klijenta, a ne željama za nagradom. Za ulagača, izazov je prevladati razočaravajuća predviđanja teorije izgleda i postati dovoljno hrabar da dobije povrat koji želi.
6. Teorija racionalnih očekivanja
Teorija racionalnih očekivanja kaže da će se tržišni igrači u gospodarstvu ponašati na način koji je u skladu s onim što se logično može očekivati u budućnosti. To jest, osoba će ulagati, trošiti itd. u skladu s onim što racionalno vjeruje da će se dogoditi u budućnosti. Čineći to, ta osoba stvara samoispunjavajuće proročanstvo koje pomaže u ostvarivanju budućeg događaja.
Iako je ova teorija postala vrlo važna za ekonomiju, njezina je korisnost dvojbena. Na primjer, investitor misli da će dionica porasti, a kupnjom iste taj čin zapravo uzrokuje rast dionice. Ta se ista transakcija može postaviti izvan teorije racionalnih očekivanja. Investitor primjećuje da je dionica podcijenjena, kupuje je i promatra kako drugi investitori primjećuju istu stvar, podižući tako cijenu do svoje prave tržišne vrijednosti. Ovo naglašava glavni problem s teorijom racionalnih očekivanja: može se primijeniti da bi se sve objasnilo, ali nam ne govori ništa.
Zaključak
Svaka je teorija pokušaj nametanja neke vrste dosljednosti ili okvira milijunima odluka o kupnji i prodaji zbog kojih tržište svakodnevno raste i pada.
Iako je korisno poznavati te teorije, također je važno upamtiti da nijedna jedinstvena teorija ne može objasniti financijski svijet. U određenim vremenskim razdobljima, čini se da jedna teorija ostaje na snazi da bi ubrzo nakon toga bila srušena. U financijskom svijetu promjena je jedina prava konstanta.
Prijevod i prilagodba: financa.ba Izvor: investopedia
