Obrasle vegetacijom, zahrđale željezničke pruge između Renija u jugozapadnom kutu Ukrajine do luke Galati u Rumunjskoj odavno su ušle u povijest sovjetskog doba. Nedostaje otprilike četvrtina linije od 20 kilometara.
Ipak, kao i ostatak stare mreže istočnog bloka, ruta duž rijeke Dunav na kraju bi mogla igrati ulogu u sve većoj i složenijoj operaciji osiguravanja vitalnih pošiljki hrane.
Europski čelnici očajnički pokušavaju smisliti kako izvući žito iz Ukrajine, čiji je izvoz inače veći od izvoza cijele Europske unije. Rusija, koju su Ujedinjeni narodi optužili za vođenje rata protiv globalne opskrbe hrane, prošlog je tjedna izjavila da će otvoriti pomorske koridore za deblokiranje luka, kao što je Odesa na Crnom moru, ako sankcije toj zemlji budu ukinute. Ukrajina je, međutim, rekla da je skeptična zbog sigurnosnih razloga, piše Bloomberg.
Ovaj veliki izazov natjerao je političare da razmatraju sve opcije, od pomorske pratnje, do prebacivanja svega što je moguće kopnom na Baltik. Dužnosnici u lukama, logističkim tvrtkama i poljoprivrednoj industriji intervjuirani diljem regije kažu da traže po kartama rješenja poput preusmjeravanja cestovnog prometa i oživljavanja željezničkih veza poput one koja povezuje Galati.
Zadatak je dodatno kompliciran nedostatkom vozača kamiona, i činjenicom da su Sovjeti koristili širi širinu kolosijeka drugačiju od europskog standarda. To je uzrokovalo i do 30 dana kašnjenja na granicama za postojeće rute, kažu iz EU, jer se teret mora prenijeti na kompatibilna željeznička vozila, a carinska infrastruktura postaje preopterećena.
Misija izvlačenja žita
Luke u Rumunjskoj i Poljskoj u međuvremenu su opterećene prometom ili su već popunjene, dok nedostaje specijaliziranog osoblja koje bi moglo podnijeti nagli porast potražnje. Čak i uz ukrajinski izvoz na djeliću od onoga što je bio, trgovinski dužnosnici upozoravaju da će se uska grla pogoršati jer ostatak Europe počne žeti pšenicu sljedeći mjesec.
“Razmjera problema je golema”, rekao je Taras Kachka, zamjenik ukrajinskog ministra gospodarskog razvoja, na konferenciji ovog mjeseca. “U posljednjih 15 godina razvili smo našu infrastrukturu na način da je ne može jednostavno zamijeniti druga destinacija, druga luka.”
Ukrajina je glavni dobavljač pšenice, kukuruza i ječma i na vrhu globalne prodaje suncokretovog ulja. Budući usjevi će se nesumnjivo smanjiti zbog rata, ali još uvijek ima 20 milijuna tona zaostalih žitarica od prošle godine.
Ukrajina proširuje izvozne kapacitete na svojoj zapadnoj granici i pojednostavljuje trgovinske aranžmane s EU. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je 24. svibnja da EU radi na tome da ono što je zapelo u Ukrajini prenese na globalna tržišta otvaranjem “puteva solidarnosti” prema europskim lukama, kao i financiranjem različitih načina prijevoza. Ukrajinski veleposlanik u Varšavi očekuje da će Poljska biti kanal za 80 posto ukrajinskog žita.
Neprilagođena željeznička infrastruktura
Ali ljudi na terenu kažu da je to lakše reći nego učiniti kada pogledate kartu, posebno željezničku mrežu.
U Slovačkoj je glavni prometnik prošlog mjeseca u 12 vlakova prevezao 18.000 tona kukuruza iz Ukrajine, a uključene su i privatne teretne tvrtke. Problem je u tome što teret iz ukrajinskih vagona širokog kolosijeka treba pretovariti u standardne europske veličine ili se dio kontejnera prebaciti na različite kotače.
Poljska ima 400-kilometarsku željezničku prugu širokog kolosijeka koja povezuje Ukrajinu s njezinom industrijskom jugozapadnom regijom Šleskom. Koristi se uglavnom za proizvode od čelika, a posljednjih tjedana i za prijevoz izbjeglica. Državni željeznički operater PLK SA počeo je ulagati u povećanje kapaciteta, preokrenuvši prijašnji fokus na veze sve do Kine preko Bjelorusije.
U travnju su se Poljska i Ukrajina također dogovorile stvoriti zajedničku teretnu tvrtku i pojednostaviti granična pravila. No, s obzirom na to da su rute do poljskih baltičkih luka već zauzete, te s obzirom na nedostatak vagona, postoje sumnje u to može li Poljska uskoro povećati količine ukrajinskog žita na više od 2 milijuna tona mjesečno. To se može usporediti s 5 do 6 milijuna tona koji se obično otpremaju mjesečno preko crnomorskih luka, rekao je Roman Slaston, glavni direktor industrijske grupe ukrajinskog agrobiznis kluba.
Željeznička pruga od Renija do Galatija preko Moldavije bila bi relativno mali dio slagalice, ali ilustrira veličinu izazova.
Napori Rumunije
TTS, rumunjska tvrtka koja posluje na Dunavu i u luci Constanta, radi na čišćenju grmlja i šipražja kako bi se otvorila ruta. “Mi smo logistička tvrtka i napravili smo mnoge stvari u ovom životu koje prkose geografiji”, rekao je Ion Stanciu, zamjenik glavnog izvršnog direktora TTS-a u intervjuu 20. svibnja. “A sada krećemo od istog principa. ”
Rumunjska želi nadograditi Galati kako bi ublažila gužvu u Constanti na Crnom moru. Galati je povezan širokotračnom prugom koja je kompatibilna s ukrajinskim sustavom i može olakšati brže preusmjeravanje žitarica. Vlada želi ubrzati izgradnju nedostajuće dionice od 4,6 kilometara, a radovi će trajati tri mjeseca, izjavio je prošlog mjeseca premijer Nicolae Ciuca.
Ipak, još uvijek je nejasno tko će to učiniti, prema TTS-u, koji je proveo dva mjeseca testirajući logističke opcije putem željeznice ili kamiona. Ruta uključuje tri zemlje i tri različita željeznička operatera. Rumunjski ministar prometa rekao je da se nada da će ovog tjedna pronaći tvrtku koja će izgraditi nedostajući dio pruge i da bi mogao posjetiti Galati sa svojim ukrajinskim kolegom.
“Ukrajina je izvozila 20 milijuna tona metala godišnje i još više žitarica samo na vodi, tako da je san misliti da bi bilo moguće potpuno zamijeniti te kapacitete”, rekao je Petru Stefanut, izvršni direktor TTS-a. “Ono što svi pokušavamo učiniti je pomoći im koliko god možemo. Ali ne možemo uspoređivati što su imali i što su izgubili.”
TTS je uspio prevesti oko 200.000 tona žitarica i metala iz Ukrajine u posljednja dva mjeseca, iako je Stefanut uvjeren da će više doći jer ruta preko Dunava postaje učinkovitija.
Žito i glad kao oružje
Svako povećanje zaliha ključno je nakon što je rat u Ukrajini potaknuo sve veći strah od krize s hranom. Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, Von der Leyen je optužila predsjednika Vladimira Putina da koristi “glad i žito za moć” dok je osuđivala rusko bombardiranje skladišta žitarica i blokadu ukrajinskih brodova punim pšenice u Crnom moru. Otprilike tri četvrtine ukrajinske žetve obično se prodaje u inozemstvu, a ključni je izvoznik u Afriku, Aziju i Bliski istok, kao i Europu.
Ukrajinski ministar poljoprivrede očekuje da će nakon žetve ovog ljeta i jeseni biti potrebno izvoziti još 30 do 40 milijuna tona žitarica. Iako se žito može skladištiti, poljoprivrednici ga moraju prodati kako bi dobili sredstva za sadnju zaliha za 2023., s ozimim usjevima poput pšenice posijane u samo nekoliko mjeseci.
Kees Huizinga, nizozemski poljoprivrednik koji živi u Ukrajini i zapošljava 400 ljudi, nekada je mogao dopremiti kamion od 25 tona svog žita do terminala u Odesi na Crnom moru i natrag u roku od jednog dana. Vozači sada provode tjedan dana u putovanjima, redovima i graničnim provjerama — uz trostruku cijenu — kako bi preuzeli isporuke na novoj ruti, iskrcavajući se neposredno preko granice u Rumunjskoj. Odatle još treba putovati do konačnog odredišta.
Pokušaj olakšavanja uvoznih procedura
EU je izuzela uvoz žitarica od zahtjeva za veterinarskim ili fitosanitarnim certifikatima kako bi se olakšao tranzit. Ali u tri tjedna do sredine svibnja, Huizinga je isporučila samo 150 tona. Obično bi se to isporučilo za samo nekoliko sati. Brine se da bi se zastoji mogli pogoršati kada Rumunjska uskoro počne sa svojom žetvom.
“Bit će to katastrofa”, rekao je Huizinga, koji uzgaja 15.000 hektara i muze 2.000 muznih krava 200 kilometara južno od glavnog grada Kijeva, na konferenciji u Ženevi. Za sada, “barem možeš nešto učiniti. Ali početak žetve je za mjesec i pol, a onda je gotovo. Svi domaći ljudi trebaju svoju infrastrukturu.”
Oporovak se neće dogoditi uskoro. Litva predvodi napore da pokuša osloboditi Odesu, ali to se također pokazuje kompliciranim zbog sigurnosti u Crnom moru.
Litva bi mogla pretovariti oko 8 milijuna tona godišnje preko svoje luke Klaipeda na Baltiku, ali može uspjeti dobiti samo milijun tona putem poljskih željeznica, prema ministru prometa ove zemlje. Probna željeznička pošiljka poljoprivredne robe iz Ukrajine trajala je tri tjedna.
Slabe alternative
“Alternative Odesi jednostavno ne postoje za slanje količina žita koje je Ukrajina akumulirala i koje će se nakupiti tijekom ljeta”, rekao je Gabrielius Landsbergis 26. svibnja. “Moramo prihvatiti da će žito trunuti, dio svijeta će se suočiti s nestašicom hrane, cijene će rasti ili ćemo morati pronaći načine kako deblokirati Odesu.”
Za sada najrealnije rješenje ostaju Rumunjska, Constanta i kanal Sulina koji povezuje Crno more s Dunavom. Lučka carinska agencija dodala je osoblje koje će pomoći u rješavanju povećanja pošiljaka, s brodovima koji se redaju za ulazak. Rumunjska željeznička tvrtka počistila je svoje lučke veze i započela radove na poboljšanju, što bi moglo rezultirati povećanjem transportnog kapaciteta od 30 do 40 posto već sljedeće godine, rekao je upravitelj luke Florin Goidea.
“Očekujemo da će stići puno veće količine, ovo je tek početak”, rekao je. “Ovo ljeto će biti velika gužva. Neće nam biti lako, ali moramo pronaći rješenja.”
