Petak, 22 studenoga, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Prognoze o teškoj recesiji polako ali sigurno se gase

U zadnjem kvartalu 2022. godine većina ekonosmkih analitičara je bila zabrinuta zbog ekonomskih prilika koje su pred nama. Skupi energenti, inflacija, rat u Ukrajini, zero tolerance na COVID u Kini nisu davali velike šanse svjetskom gospodarstvu. “Svjetski makroekonomski brod” je plovio ka teškoj recesiji. Ipak, stvari su se u samo par mjeseci skoro pa potpuno promjenile.

Vjerojatnost potpune globalne recesije danas je smanjena na 30 posto. Podsjećamo da je procjene bila na 50 posto tijekom druge polovice prošle godine. Smanjenju postotka doprinelo je je i višemjesečno jačanje eura i slabljenje dolara.

Najviše i dalje zabrinjava rat u Ukrajini

I dalje najviše zabrinjava rat u Ukrajini. Zanimljivo je koliko Europa malo napora ulaže da se pošto po to zaustave ratna dešavanja. Svi znamo koliko je spomenuti rat poremetio najviše Europsko gospodarstvo. Osim ovog sukoba, tinjajući spor SAD-a i Europe oko subvencija za prijelaz na zelenu energiju je jedna od prijetnji za globalnu ekonomiju. Naravno uvijek su aktualni i sve ozbiljniji dužnički problemi u zemljama u razvoju. Siječanj je rezerviran za sastanak svjetskih političkih i ekonomskih lidera u Davosu, o čemu je financa.ba pisala. Ipak, zaključak nakon sastanka je da bi ova godina za globalnu ekonomiji mogla biti bolja nego što se očekivalo. Izglede su razvedrili signali da se inflacija povlači s najviše razine u četiri desetljeća. Otpornost koju su pokazala gospodarstva SAD-a i Europe, kao i odluka kineskih vlasti da napuštaju strategiju nulte tolerancije na COVID-19.

Manje je loše nego što smo prognozirali prije nekoliko mjeseci, ali to ne znači da je dobro.

Kristalina Georgieva, direktorica MMF-a

U prognoze o teškoj recesiji više nitko ne vjeruje

“Pozdrav nižim cijenama plina, doviđenja recesiji”, napisali su analitičari banke JPMorgan Chase 18. siječnja u izvješću o eurozoni, prenosi Jutarnji. Jasan smjer svjetskog gospodarstva je pokazao i višemjesečni rast vrijednosti eura. Dolar je dugo privlačio ulagače zbog većih kamatnih stopa američke središnje banke, ali i zbog uloge utočišta u vrijeme kriza.

Većina burzovnih indeksa zabilježila je pozitivan početak godine. Američki S&P 500 je porastao je za pet posto. Britanski Economist kao argumente za rast gospodarstva navodi cijene energije i financije privatnog sektora. Tijekom božićnog razdoblja europske cijene prirodnog plina su prepolovljene i pale su na razine zadnji put viđene prije rata u Ukrajini. Akumulirana štednja tijekom razdoblja pandemije omogućila je kućanstvima ne samo da bolje podnesu više cijene i rast kamatnih stopa nego i nastavak potrošnje. Visoka je likvidnost privatnog sektora, a pritisak otplate korporativnog duga, analitičari procjenjuju podnošljivim.

Ipak, opreza nikad dosta!

Stvari izgledaju optimistično. Ipak, ukoliko želimo tražiti argumente za oprez, ima ih na pretek. Eskalacija rata u Ukrajini je ozbiljna prijetnja. Ne treba zaboraviti moguće posljedice zaoštravanja monetarne politike i naglog pada potrošačkog optimizma. I danas su brojne naznake ekonomskih problema. Pred središnjim bankama još je dug put prije nego što budu sigurne da je inflacija pod kontrolom. Gospodarstvo kojem prijeti recesija može lako potonuti ako poraste trend nezaposlenosti i smanjivanje potrošnje. Ne smije se dopustilo da inflacija ponovno poraste, jer bi ugrozilo ne samo stabilnost cijena i životni standard ljudi s niskim primanjima već bi predstavljalo i znatne rizike za cikličku stabilnost. Christine Lagard odgovorno tvrdi da da se to u Eurozoni neće dogoditi. Potvrdila je da će se podizat kamatne stope “koliko god bude potrebno”. Za prošlu godiniu je rekla da je bila čudnu. Poslala je poruku premijerima u Eurozoni da vode računa fiskaliom politikoma, kako se ne bi “pregrijala” gospodarstva, te da ne otežavaju svima postojeće stanje.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno