Boston Consulting Group je prezentirao porazne podatak da svake godine na globalnom nivou više od trećine proizvedene hrane, približno 2,5 milijardi tona, završi u smeću. Jedna trećina ovog gubitka dešava se u proizvodnji. Ukupna vrijednost izgubljene hrane iznosi 230 milijardi dolara.
Nažalost statistika pokazuje da su razmjere globalne krize gladi i neuhranjenosti sve veće. Prema podacima World Food Programme (WFP), u svijetu se više od 345 miliona ljudi suočava sa visokim stepenom nesigurnosti u dostupnosti hrane u 2023. godini. Ukoliko se usporedi statistika s 2022. godinom, brojke su se povećale više nego duplo. WFP ističe da je rast zabrinjavajući, te je čak 200 milijuna ljudi više gladno u odnosu na period prije pandemije. Prema pisanju Greenly Earth-a, očekuje se da će nivo bačene hrane na globalnom nivou porasti za još jednu trećinu do 2030. godine.
„Globalno bacanje hrane je sveobuhvatno pitanje koje počinje tijekom poljoprivredne proizvodnje i nastavlja se sve do deponije. Više od 30 posto hrane se gubi ili baca svake godine. Ovaj broj je još upečatljiviji s obzirom na veliki broj gladnih ljudi u svijetu. Potrošena hrana nije samo neefikasna, već se pokreće i pitanje socijalne pravde. Pritom, veliki uticaj na životnu sredinu ima otpad koji se stvara od bačene, neiskorištene hrane. On izaziva efekat staklenika, te je uspostavljanje sigurnosti prehrambenih proizvoda vrlo važno pitanje u očuvanju životne sredine“, navode iz Greenly Earth-a.
Bolje upravljanje hranom potencijal za start up-ove
Velika poduzeća, kompanije, start up-ovi, neprofitne organizacije gledaju na pitanje prehrane kao priliku u smislu smanjenja štetnog uticaja na okolinu. Bacanje hrane povećava troškove, a to nije u interesu kompanija. Pritom, poslovanje se može poboljšati kreativnim rešenjima. Potrebno je pronaći način da se najbolje iskoristi višak hrane i pretvoriti u novu vrijednost, piše Biznis.rs.
Tako se preporučuje donacija lokalnim bankama za hranu, zatim sakupljanje otpada i pretvaranje u biogorivo, kao i jedan vid startup-a u smislu dobavljača. Praktičan primer je kompanija Fruitleather u Roterdamu koja proizvodi vegansku kožu od neprodanog voća. Iz Greenly Earth-a savjetuju da je veoma bitno koliko hrane poručuju poslodavci za zaposlene jer je važno da se ona ne baca, već upotrebi kao obrok.
