Europska središnja banka slavi 25 godina.
Postoji, dakle, malo dulja od eura, zajedničke valute eurozone tzv. Od početka se morala suočavati s ponekad gigantskim problemima. Od svjetske financijske krize, preko pandemije, do rata u Europi i njegovih kaotičnih posljedica.
Banka je službeno započela s radom 1. lipnja 1998. godine. Prvo samo u elektroničkom obliku kao valuta za kliring.Euro je uveden sedam mjeseci kasnije, prvog dana sljedeće godine.
Vrijedio je u 11 od tadašnjih 15 članica Europske unije. Nacionalne valute u optjecaju zamijenio je 1. siječnja 2002. Euro je danas službeno sredstvo plaćanja u 20 država Europske unije s više od 346 milijuna stanovnika.
Zadužena za stabilnost zajedničke valute, politiku kamatnih stopa, izdavanje novca i nadzor nacionalnih središnjih banaka članica, ECB se u četvrt stoljeća suočila s golemim izazovima.
Predsjednik ECB-a
Njemačka i Francuska su na samom početku u sporu oko toga tko će biti prvi predsjednik ECB-a morale prihvatiti kompromis Nizozemca Wima Duisenberga.
Duisenberg se morao boriti za povjerenje Nijemaca, Francuza, Talijana i svojih sugrađana Nizozemaca u novu, bezličnu valutu koja je uskoro trebala zamijeniti njihove marke, franke, lire i guldene.
Osim toga, euro je ušao na teren bez zajedničke ekonomske i financijske politike članica eurozone.
Heterogenost članica i njihovih interesa i dalje je veliki izazov zajedničkoj monetarnoj politici, rekao je bivši glavni ekonomist ECB-a Otmar Ising za dpa u studenom 2021.
Iako čelnici nacionalnih središnjih banaka koji sjede u Vijeću ECB-a ne bi trebali zastupati nacionalne interese. Issing je u intervjuu prije godinu i pol rekao da to često nije slučaj, primjerice kada se dogovara otkup državnih obveznica.
Iz Njemačke su posebno često stizale kritike na temu obveznica. “Ako ECB ovako nastavi, uskoro će kupovati stare bicikle i za to izdavati novac”, rekao je, primjerice, u ljeto 2011. financijski stručnjak liberalnog FDP-a Frank Scheffler.
Trvenja je bilo gotovo uvijek: primjerice oko kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... kojima ECB zagrijava ili hladi gospodarstvo, a time i inflaciju.
Jeftin novac sviđa se svima, ali ECB se našao na udaru kritika u ranim fazama globalne financijske krize zbog svog upornog odbijanja da podigne svoju referentnu kamatnu stopu i kupi obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... od već prezaduženih članica.
Nacionalne razlike bile su u korijenu pitanja hoće li euro uopće moći preživjeti globalnu financijsku krizu ako neka članica eurozone podlegne dužničkoj krizi. Prvenstveno Grčka, ali ne samo Grčka.
“ECB će učiniti sve da spasi euro”
Impresivnu izvedbu imao je tadašnji predsjednik ECB-a Mario Draghi: “ECB će učiniti sve da spasi euro”, rekao je talijanski bankar 26. srpnja 2012. Fraza “što god je potrebno” postala je maksima, a Draghi je dao dio zasluga za usidrenje eura u sigurnoj luci.
Prije devet godina, sadašnja predsjednica Christine Lagarde bila je na čelu Međunarodnog monetarnog fonda. Tada je središnje banke opisala kao “heroje krize”.
I sama se na čelu ECB-a suočila s dvije gigantske krize. Pandemijom koronavirusa i posljedicama ruskog napada na Ukrajinu.
ECB se prošle godine ponovno našla na udaru kritika ekonomista jer je oklijevala prilagoditi kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... unatoč inflaciji potaknutoj skokovima cijena. Prvo uzrokovanim pandemijskim uskim grlima u svjetskoj trgovini, a potom i ratom u Ukrajini.
Nakon zakašnjele reakcije, ECB je od ovog ljeta sedam puta korigirao kamatnu stopu. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni uvelike je premašila cilj od dva posto godišnje i dosegla rekordnih 10,6 posto u 2022. godini.
Izvor: bonitet.com
