Europska središnja banka (ECB) upozorila je da bi godinu mogla zaključiti s gubitkom. Razlog je taj što je podizanjem kamatnih stopa radi obuzdavanja inflacije povećala i vlastite obaveze prema komercijalnim bankama.
U godinama slabog gospodarskog rasta i niske inflacije ECB je snižavao kamatne stope, nudio bankama povoljne kredite i kupovao obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... kako bi podupro gospodarsku aktivnost i likvidnost u zoni primjene zajedničke europske valute.
Kamatnu stopu na depozite komercijalnih banaka spustili su u negativni teritorij, na minus 0,5 posto, kako bi ih potaknuli da novac plasiraju gospodarstvu i da podrže potrošnju.
U 2021. inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je snažno ojačala, potaknuta naglim oporavkom aktivnosti od koronakrize. U ovoj je godini rast cijena dodatno ubrzao zbog skoka cijena energenata pod utjecajem ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji.
Da bi zauzdala inflaciju, ECB je podigla kamatne stope, uključujući i kamatnu stopu na depozite, koja sada iznosi 1,5 posto. To znači da komercijalnim bankama sada mora isplatiti ogromne kamate na njihovih približno pet bilijuna eura depozita koje im je sama pomogla nagomilati.
Program kupnje obveznica
Probleme bi mogao izazvati i program kupnje obveznica koji je u krizi trebao rezultirati nižim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., budući da su središnje banke od tržišta preuzele dio rizika podizanja kamatnih stopa.
Taj rizik sada postaje stvarnost širom svijeta, budući da je niz šokova bez presedana doveo do rekordno visoke inflacije koju moramo suzbijati podizanjem kamatnih stopa, što pak rezultira višim troškovima kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... koje moramo plaćati (komercijalnim) bankama. U tom slučaju naša dobit pada, a mogli bismo čak zabilježiti i gubitke.
Europska Centralna Banka
U problemima su i neki njezini dioničari, poput njemačke, nizozemske i belgijske središnje banke. To bi u konačnici moglo primorati neke od njih da zatraže pomoć od države, prenosi Seebiz.
Ironija je u tome što će u najtežem položaju biti središnje banke fiskalno najštedljivijih zemalja budući da drže veći udio bankovnih depozita. A obveznice koje su kupile u ime ECB-a nose manje ili nikakve prinose.
Nizozemska središnja banka otvoreno je priznala da će joj možda trebati državna dokapitalizacija. Iako je ministrica financija Sigrid Kaag kasnije istaknula da ta opcija “još nije na stolu”.
Iz ECB-a, većinom u vlasništvu središnjih banaka 19 zemalja eurozone, poručili su da imaju i druge linije obrane.
Povrh iscrpljivanja rezervi, ECB bi mogla iskoristiti i prihode koje središnje banke zemalja članica ostvaruju na operacijama monetarne politike. Poput obveznica i zajmova. I može odgoditi eventualni preostali gubitak tako da ga u bilanci knjiži kao potraživanje od buduće dobiti. Tu je mogućnost prošlog tjedna spomenula i njemačka središnja banka Bundesbank.
Središnje banke općenito mogu funkcionirati čak i ako imaju gubitke koji iscrpljuju sav njihov kapital. Kao što se posljednjih desetljeća događalo u mnogim zemljama, uključujući i Njemačku.
Ipak, doktrina ECB-a kaže da bi središnja monetarna vlast u zoni primjene zajedničke valute trebala biti dobro kapitalizirana kako bi sačuvala neovisnost o vladama i kredibilitet borca protiv inflacije.
