očno procijeniti svoje znanje, ali i ono što ne znate, ključno je za uspjeh menadžera. Istraživanje provedeno na 36.000 francuskih poduzeća iz 1990-ih pokazalo je da su poduzetnici često previše samouvjereni. Takvo prekomjerno samopouzdanje rezultiralo je slabijim rastom prodaje i zapošljavanjem od očekivanog, prema Harvard Business Review-u.
Fenomen prekomjernog samopouzdanja
Zamislite direktora koji, potaknut prethodnim uspjesima u potrošačkoj industriji, ulazi u tehnologiju, no suočava se s padom vrijednosti tvrtke zbog podcjenjivanja složenosti razvoja softvera. Mnogi su procesi spajanja i preuzimanja propali jer su vođe precijenile svoje razumijevanje tržišta i tehnologija, što ih je dovelo do pogrešnih odluka.
Warren Buffet je rekao da je ključno poznavati svoje granice stručnosti, bez obzira na veličinu tog područja. Iako to zvuči jednostavno, praksa je često drugačija. Istraživanja pokazuju da osjećaj stručnosti ljude potiče da prelaze granice svojih kompetencija više nego što bi trebali. Međutim, istinsko znanje omogućuje preciznije definiranje tih granica, smanjujući rizik od prekomjernog samopouzdanja.
Kako biste procijenili svoje financijsko znanje? Kada čujete izraz „godišnji kredit“, što biste pomislili? Iako zvuči uvjerljivo, taj termin zapravo ne postoji i izmišljen je.
Jedno istraživanje Harvard Business Review-a uključilo je tri izmišljena financijska termina kako bi sudionici procijenili svoje znanje o stvarnim pojmovima. Izjašnjavanje o nepostojećim terminima, koji su izvan kruga kompetencija, predstavlja fenomen poznat kao “prekomjerno samopouzdanje”. Istraživanje je pokazalo da 91% ispitanika smatra da zna nešto o barem jednom izmišljenom pojmu, dok 60% njih tvrdi da poznaje sva tri. Zanimljivo je da su se financijski stručnjaci ocijenili kao najbolje upućeni u ove nepostojeće termine.
Značaj prave stručnosti
Ovo otkriće pokazuje važan nesklad: osjećaj stručnosti često nije u skladu s pravim znanjem. Naš dojam stručnosti oblikuju i vanjski faktori, poput kolegijalne stručnosti, prestiža obrazovanja ili poznatosti termina. Kada se ljudi osjećaju kao stručnjaci, skloniji su pretpostaviti da posjeduju znanje o temama koje zapravo ne razumiju.
Samopouzdanje je važno, ali mora se temeljiti na stvarnim činjenicama. Istraživanja pokazuju da prava stručnost, koja dolazi iz stvarnog znanja i iskustva, pruža konkurentsku prednost. Osim toga, pomaže u prepoznavanju vlastitih granica. Dok vjerovanje u vlastitu stručnost može potaknuti prekomjerno samopouzdanje, prava stručnost, koja se očituje kroz izvrsne rezultate na testovima, pomaže izbjeći ovu zamku.
Slični obrasci zabilježeni su kada su medicinski stručnjaci ocjenjivali svoje znanje o medicinskim terminima, uključujući izmišljene pojmove. Liječnici s dugogodišnjim iskustvom rjeđe su tvrdili da poznaju izmišljeni lijek mebamektin ili bolest akutna dijatresija u usporedbi sa studentima predmedicinskih studija. Također, profesori razvojne psihologije manje su često iznosili svoje znanje o pseudo-psihološkim pojmovima nego njihovi preddiplomski studenti.
Kako identificirati stručnost kod drugih
Izbor pravih stručnjaka može predstavljati izazov, prenosi Women in Adria.
Zamislite da ste član odbora za zapošljavanje i birate između dva kandidata za tehničku poziciju. Prvi kandidat ulazi s velikim samopouzdanjem, govoreći glatko o svojim postignućima. Drugi kandidat, koji je jednako kvalificiran, malo je suzdržaniji i ponekad zastaje kako bi razmislio prije davanja odgovora.
Mnogi će odabrati prvog kandidata, smatrajući njegovo samopouzdanje uvjerljivim pokazateljem kompetencije. Međutim, istraživanja sugeriraju da samopouzdanje bez stvarne stručnosti može dovesti do prekoračenja granica vlastitog znanja.
Ključ je usredotočiti se na postignuća ljudi, a ne na ono što izjavljuju. Retorika prvog kandidata može zasjeniti njegovo manje relevantno iskustvo. S druge strane, tiši kandidat može imati postignuća koja bolje ukazuju na uspjeh u toj poziciji. Kako je Carnegie rekao:
“Kako starim, sve manje obraćam pažnju na riječi ljudi, samo gledam što rade.”
U praksi, važno je ocjenjivati savjetnike, članove tima ili partnere na temelju konkretnih rezultata, a ne na samopouzdanju. Prošlost pruža uvid u buduće performanse. Ova lekcija posebno je istaknuta u „Moneyballu“, poznatoj knjizi i filmu koji se fokusiraju na statistiku pri odabiru bejzbolskih igrača za Oakland A’s. Igrač s koledža, koji ima dobre karijerne statistike, bio je sigurnija opcija od srednjoškolca bez dokazanih rezultata.
