Ako analiziramo današnji suvremeni bankarski sustav izdvajaju se četiri izazova s kojima će se suočiti bankari: niske kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., preopširna reguliranost, fintech revolucija i milenijalci. Svakako, navedeni izazovi su ujedno i prilike. Iako trajno niske kamatne stope negativno utječu na profitabilnost banaka, one također povećavaju operativnu učinkovitost. Tjeraju banke da imaju visoku svijest o troškovima i produktivnost. Sve navedene stvari biti će korisne u kasnijoj fazi ekspanzije. Iako prekomjerna regulacija guši banke, a velike kazne u milijardama eura dolaze iz vedra neba, navedeno uči bankarski sektor iznimnoj važnosti kulture usklađenosti, transparentnosti i visoke etike.
Jeli fintech bankarstvo budućnosti
Iako je fintech revolucija postavila milijune malih, okretnih, fleksibilnih, kreativnih i dinamičnih financijskih startupa na globalnu scenu kako bi se suprotstavili postojećim ‘dinosaurima’, banke imaju prednost kada je u pitanju ekonomija razmjera i pristup velikom broju klijenata. Izazov koji predstavlja fintech motivirat će banke da iskoriste ovu stratešku prednost, ekonomiju razmjera. Iako milenijalci više žele otići svom stomatologu nego u poslovnicu banke, suočavanje s potrebama i preferencijama ove nove generacije pomaže bankama pokrenuti i katalizirati digitalnu tranziciju, kao i prihvatiti digitalnu izvrsnost.
Dvije su temeljne zajedničke stvari kako bi se bankarstvo suočilo sa strateškim izazovima koje smo već naveli. Prije svega, bankama je potrebna srednjoročna strateška prilagodba koja ovisno o geografskoj lokaciji podrazumijeva prilagodbu povijesti, kulturi, strukturi, brandu, položaju i naslijeđu same organizacije. Zvuči poprilično kompleksno, međutim banke u svojim resursima imaju ljude koji ovo mogu implementirati. Svi ovi izazovi zahtijevaju novu paradigmu između konkurencije i suradnje: tradicionalni odnos između natjecanja i suradnje je „ili/ili”. U tradicionalnoj industrijsko-kapitalističkoj paradigmi kompanija je ili partner ili konkurent drugoj kompaniji.
Mješavina konkurencije i suradnje – “coopetition”
U novom postindustrijskom modelu najbolje ga predstavlja internetska ekonomija. U ovoj novoj paradigmi kapitalizma, natjecanje i suradnja mogu koegzistirati unutar svakog poslovnog odnosa. Ovo je novo, a tradicionalni igrači na poziciji moraju se tome prilagoditi. Niske kamatne stope smanjuju profitabilnost i najbolje se mogu nadoknaditi suradnjom, pa čak i spajanjima inače konkurentskih postojećih subjekata, kroz suradnju koja uživa i iskorištava više “ekonomija razmjera”. Prekomjerna regulacija se najbolje može riješiti detaljnom i adekvatnom pripremom i organizacijom poslovnih procesa, te zajedničkim lobiranjem ključnih aktera u industriji (koji se inače međusobno žestoko natječu). Fintech revolucija je ultimativni poziv na mješavinu konkurencije i suradnje (često se naziva ‘coopetition’).
Odličan primjer je Moven, lider upravljanja osobnim financijama. Moven pruža super inteligentno, ugodno, interaktivno sučelje na pametnom telefonu između banaka i njihovih klijenata. Moven u svakoj zemlji ima banku partnera. Je li ta banka konkurent Movenu ili suradnik? Odgovor je jasan: oboje. Stoga se banke moraju naučiti na hrabri novi svijet konkurencije i suradnje.
Hoće li trenutni zamah fintech zajednice natjerati banke da surađuju s fitech-om ili će se moći natjecati s njima? Detaljnom analizom smatramo da imaju tri vrste utjecaja. (1) Konkurentska reakcija banaka, (2) Kooperativna reakcija banaka, (3) Nedefinirana reakcija banaka.
Konkurentska reakcija banaka
Retail banke se natječu u svim segmentima s neobankama, stranicama za crowdfunding, P2P pozajmljivačima, te svim ostalim vrstama fintech-a.
Kooperativna reakcija banaka
Retail banke sa zadovoljstvom i uspješno surađuju s inovatorima u području ponude bankomata, pružateljima pozadinskih usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji, specijalistima za digitalni identitet i video bankarstvo, biometrijskim, risktech i regtech kompanijama, te nizom drugih fintech pružatelja pozadinskih usluga koji će unaprijediti procese. Osim toga tradicionalne banke bi trebale integrirati na neki način fintech riješenja u područjima API-jaAPI je skraćenica od Application Programming Interface i pr..., platnog prometa, korištenja umjetne inteligencije prilikom investiranja, elektronskih novčanika za trgovinu dionicama i vrijednosnim papirima, aplikacija i platformi koji daju financijske savjete i sličnih fintech platformi i aplikacija.
Nedefinirana reakcija banaka
Zamah je toliko snažan u globalnoj fintech „areni“ da čak i najveće i najbolje banke imaju poteškoća u prilagodbi i ne prilagođavaju se na nova područja poput virtualne stvarnosti i IOT-a (Internet of things).
Općenito se može reći da su banke trenutno poprilično dobro reagirale, te trenutno drže primjeren korak s fintech-ima, ali teško je iz ove perspektive ocijeniti koje banke kratkoročno odgovaraju na trenutnu konkurenciju fintech-a, a koje imaju jasnu i dugoročnu strategiju inovativnosti i digitalizacije. Jasno, one koje imaju ovo drugo, opstat će u konkurenciji s fintech-omAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f....
Kako bi mogla izgledati banka budućnosti
Trenutno većina banaka gradi strategiju za sljedeću godinu, za naredne dvije ili tri, a neke i dugoročnu strategiju za narednih pet. Gotovo je nemoguće u nekoj banci naći strategiju, odnosno neku virtualnu sliku izgleda institucije za 25 godina. Probat ćemo zamisliti kako bi to moglo izgledati. Banke će negdje oko 2045. godine definitivno biti bezgotovinske i bez papira, ali ne i bez poslovnica. Broj poslovnica će zasigurno biti smanjen sa trenutnog globalnog prosjeka od 14 poslovnica na 100.000 potencijalnih klijenata na otprilike jednu do dvije poslovnice na 100.000 potencijalnih klijenata.
Uloga poslovnica budućnosti bit će financijska edukacija, brand management i dizajn. Dizajn korisničkih sučelja (današnja aplikacija za internetsko i mobilno plaćanje) bit će vrlo važan i poslovnice će ‘reklamirati’ dizajn. Korisnička sučelja sadržavat će ključne elemente dizajna koje danas viđamo kod dijela računalnih igara. Ključni kanal interakcije s bankom (i gotovo bilo kojim drugim subjektom) odvijat će se kroz pametne kontaktne leće, a navedena komunikacija će se nazivati ‘retina-banking’.
Retina bankarstvo
Pametne kontaktne leće pružat će osjećaj proširene stvarnosti. Proširena stvarnost mješavina je informacija koje daje virtualna stvarnost s vizijom stvarnog života (virtualna stvarnost je isključivo računalno generirana.) Kontaktnim lećama će u potpunosti upravljati korisnik, na način da će gledanjem, treptanjem i kretanjem očiju prolaziti kroz informacije koje će virtualno biti dostupne. Vrlo bitna funkcija pametne kontaktne leće će biti da kada želimo komunicirati s drugim ljudima i svijetom, bez problema će se isključiti virtualnost, te će se leća ponašati kao današnje obične leće.
Ipak, sitni podaci poput vremena, vašeg bankovnog stanja, vašeg sljedećeg zadatka ili sastanka u vašem kalendaru mogu trajno ostati na ‘zaslonu’. Očekivanja su da će se sva plaćanja i kupnje obavljat putem retina-banking-a. Postojeći mobilni i Internet sevisi za plaćanja bit će integrirani u proširenu stvarnost. Plastične kartice, ali i zamjenske platforme (kao što su ApplePay i Samsung Pay) u ovom obliku će biti beskorisne, sve će biti integrirano u spomenuti sustav. (Očekuje se da će i pametni telefoni izgubiti funkciju kakvu danas imaju.)
Središnje banke će izdavati samo digitalne valute (tako da će digitalne valute biti ne samo prihvaćene, već i kontrolirane i regulirane od strane regulatora), a kliring središnje ugovorne strane i kliring zasnovan na distribuiranoj knjizi (tehnologija koja stoji iza blockchainaTermin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski ...) će koegzistirati. Ekonomisti, monetarni i fiskalni stručnjaci usko će surađivati oko principa egzobankarstva. ‘Exo-banking’ je koncept novog financijskog sustava na planetu izvan Zemlje.
Singularnost – što je to?
Pitanje koje će upućivati daleko izvan bankarstva – ali će imati utjecaja i na bankarstvo – bit će ‘singularnost’. Singularnost je teorijski trenutak kada će strojevi koje je napravio čovjek biti jednako inteligentni kao i sami ljudi. Ova točka je vrlo važna, jer će strojevi od ovog trenutka imati sposobnost da stječu znanje brže od ljudi. Dakle, sljedeći korak nakon ‘singularnosti’ mora biti da strojevi prestignu ljude u smislu inteligencije – jer oni brže uče.
To će uskoro biti slučaj s automobilima koji sami voze. Oni ne samo da voze bolje od nas, već se njihov softver ažurira u stvarnom vremenu zaključkom analize o svim događajima (npr. nesreće) koji se događaju s bilo kojim samovozećim automobilom koji koristi isti softver na globalnoj razini. Stoga se njihove sposobnosti brzo poboljšavaju. Ovo je također slučaj upotrebe IoT-a (Internet of things): milijunske samovozeće flote povezane su na mreži i u pozadini rade zajedničke algoritme za strojno učenje u stvarnom vremenu. Trenutno postoje strojevi koji mogu čitati i probavljati milijune novinskih članaka na globalnoj razini dnevno. I ove sposobnosti će se eksponencijalno povećati.
Stanovništvo će imati puno veću angažiranost za bankarstvo u budućnosti
Financijska uključenost će se zasigurno povećati u narednih 25 godina. U trenutku pisanja ovog teksta gotovo polovina globalne punoljetne populacije nema nikakav odnos s bankom. U skladu s napretkom tehnologije, ovdje će doći do velike promjene. Očekuje se da će gotovo sva populacija na Zemlji biti uključena. Ljudi će imati jedan identifikacijski broj, koji će označavati njihovu osobnu iskaznicu, primarni telefonski broj, primarni broj bankovnog računa, broj putovnice i IP adresu. Ovaj jedan broj će se globalno dodijeliti po rođenju.
O dugoročnoj budućnosti bankarstva moglo bi se napisati još puno toga. Umjesto toga činjenica je da će ljudi koji su trenutno u bakarstvu značajno utjecati na dinamiku izmjena cjelokupnog sustava. Što bankari budu hrabriji i krenu razmišljati izvan okvira, bankarstvo budućnosti će nam biti bliže. Ako bankari budu razmišljali „out of the box“ i što se prije pojave „Elon Musk i(li) Steve Jobs u bankarstvu, neupitna je svijetla i plodna budućnost banke, koju će oblikovati korisnici, a fintech-i je neće moći uništiti.
