Paul Krugman, ugledni američki ekonomist, danas ima 72 godine i pripada samom vrhu svoje struke. Predaje na prestižnim sveučilištima kao što su Princeton, Yale, MIT i London School of Economics. Iza njega stoji 27 objavljenih knjiga, a njegove kolumne redovito prate milijuni čitatelja.
Krugmanove ključne teorije i globalni utjecaj
Široj javnosti postao je poznat zahvaljujući Nobelovoj nagradi za ekonomiju, koju je dobio prije 17 godina. Krugman se smatra modernim liberalom, a njegova istraživanja usmjerena su na raspodjelu dohotka, oporezivanje, makroekonomiju i međunarodnu trgovinu.
Posebnu pozornost privukao je zahvaljujući teoriji nove trgovine i ekonomske geografije. Kroz te pristupe objašnjava međunarodne obrasce trgovine i prostornu raspodjelu aktivnosti, polazeći od ponašanja potrošača. Analizirao je kako preferencije prema raznolikosti oblikuju tržišta i distribuciju roba i usluga.
Krugman se ističe kao karizmatičan predavač i rado viđen gost na globalnim edukativnim platformama. U jednom od svojih MasterClass predavanja sažeo je temeljnu poruku svoje ekonomske filozofije. Za njega je ekonomija – znanost o ljudima.
Ekonomija kao znanost o ljudskom ponašanju
Ističe kako ekonomisti često zaboravljaju da se ekonomija ne bavi novcem ni korporacijama, nego ljudskim djelovanjem. Objašnjava da je ekonomija usmjerena na određeni dio ljudskog ponašanja, ali nije cijeli svijet.
Ne uključuje ljubav, smisao života ili filozofske teme, već ono svakodnevno – kupnju, trošenje, zarađivanje. Poziva se na Alfreda Marshalla, viktorijanskog ekonomista, koji je tvrdio isto. Ekonomisti, kaže Krugman, često vide ljude kao mehanizme, a ne slobodna bića.
Iako je korisno koristiti matematiku i modele, Krugman podsjeća da čovjek nije broj. Svaka znanost koja se bavi ljudskim ponašanjem mora priznati određeni stupanj predvidljivosti. Iako ne možemo znati što će pojedinac učiniti, u masi postoji obrazac.
Suvremeni izazovi i kompleksnost globalne ekonomije
“Možemo pouzdano predvidjeti ponašanje milijuna ljudi u određenim situacijama”, kaže Krugman. Upravo na toj osnovi gradi se ekonomska znanost. U kontekstu suvremenih zbivanja, Krugman naglašava da su vremena u kojima živimo izvanredna i izazovna.
Navodi da je došlo do pucanja stambenog balona, da kineska ekonomija raste, a da globalna nejednakost jača. Upozorava kako su porezi i zdravstvo ključna pitanja suvremene politike. Ističe da se sve više gube fizički poslovi u industriji, rudarstvu i poljoprivredi.
Današnji svijet je, kaže, kompliciran, ali to ne smije biti izgovor za ignoriranje stvarnosti. Poziva ljude da pokušaju razumjeti sustave oko sebe. Baviti se ekonomijom znači tražiti smisao u složenim odnosima i procesima.
U konačnici, sve se svodi na ljude i njihove odluke. Ekonomija je alat za razumijevanje ponašanja pojedinaca i zajednica, a ne računanje profita. Krugman sažima ekonomsku logiku u dva jednostavna principa.
Prvi: Novčanica od 100 dolara neće dugo ležati na ulici – tržišta traže ravnotežu. Drugi: Svaka prodaja je ujedno i kupnja – sve se zbraja, sve se povezuje. Ekonomija je, dakle, međusobna povezanost radnji, ništa ne postoji u izolaciji.
Krugman ističe važnost edukacije i stalnog učenja. Naglašava kako je kriza iz 2008. godine bila manja od Velike depresije zahvaljujući znanju. Naučene lekcije spašavaju budućnost, poručuje.
Kaže da velike ideje nemaju jamstvoJamstvo je odgovornost jedne osobe za obvezu koju druga osob... uspjeha, ali ako ih ne pokušamo primijeniti, sigurno neće uspjeti. Najvažniji savjet koji daje svima koji se bave ekonomijom ili životom općenito glasi: “Nikada ne prestajte učiti.”
I dodaje: “Ne dopustite da vas luđaci zgaze.” U vremenu punom izazova, znanje je najveći kapital koji možemo imati.
Izvor: Bonitet
