Američka središnja banka, odnosno Federalne rezerve (Fed), izvijestila je o svojem najvećem povećanju kamatnih stopa u gotovo 30 godina, u trenutku dok pojačava svoju borbu za obuzdavanje rasta potrošačkih cijena.
Federalne rezerve su priopćile da će povećati svoju referentnu stopu za tri četvrtine postotnog boda, u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, prenosi BBC.
Do ovog porasta, već trećeg od ožujka, dolazi nakon što je prošlog mjeseca inflacija u SAD-u neočekivano porasla. Nova povećanja kamatnih stopa su vjerojatna, priopćila je banka.
Prognoze objavljene nakon sastanka pokazuju kako dužnosnici očekuju da bi kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... mogle dosegnuti 3,4 posto do kraja godine, što će javnost osjetiti u obliku viših troškova zaduživanja za hipoteke, kredite za obrazovanje i kreditne kartice.
Kako središnje banke diljem svijeta poduzimaju slične korake, to znači goleme promjene za globalno gospodarstvo s obzirom da su tvrtke i kućanstva godinama uživali niske cijene zaduživanja.
“Središnje banke najnaprednijih gospodarstava i neke središnje banke s tzv. tržišta u nastajanju, sinkronizirano pooštravaju politiku. To je globalno okruženje na koje nismo navikli posljednjih nekoliko desetljeća, a koje će predstavljati posljedice za poslovni sektor i za potrošače u cijelom svijetu”, rekao je Gregory Daco, glavni ekonomist tvrtke za strateško savjetovanje EY-Parthenon.
Najbrži tempo rasta od 1981.
U Velikoj Britaniji, gdje su potrošačke cijene skočile za 9 posto u travnju, očekuje se da će Banka Engleske u četvrtak objaviti peto povećanje stope od prosinca, pomičući tako referentnu stopu iznad 1 posto, što će biti prvi puta od 2009. godine.
Brazil, Kanada i Australija također su podignule svoje stope, dok je Europska središnja banka (ECB) iznijela planove da to učini kasnije tijekom ljeta.
U SAD-u, koji je smanjio stope kako bi podržao gospodarstvo kada je 2020. godine došlo do udara pandemije covida-19, odnosno uvođenja niza restriktivnih mjera koje su snažno utjecale na ekonomska kretanja, Fed je ove godine već dvaput povisio stope, za 0,25 postotnih bodova u ožujku i još pola boda u svibnju.
Tada je guverner Federalnih rezervi, Jerome Powell, poručio da ne razmišljaju o oštrijim povećanjima.
No, brojke u petak, koje su pokazale da je američka inflacija porasla na 8,6 posto u svibnju – što je najbrži tempo rasta od 1981. godine – potaknule su dužnosnike na agresivniji pristup, rekao je Powell.
“InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je iznenadila svojim porastom tijekom prošle godine te bi moglo biti i novih iznenađenja”, rekao je. “Stoga ćemo morati biti snalažljivi”, dodao je.
Mnogi analitičari kažu da se Fed trudi ‘uhvatiti priključak’, nakon što se prošle godine u SAD-u pojavila inflacija, potaknuta ekonomskim oporavkom snažnijim od očekivanog nakon šoka od ograničenja i zatvaranja zbog covida-19.
Javnost očekuje daljnje pogoršanje
S porastom potražnje, koji su potpomogli bilijuni dolara vladinih sredstava za ublažavanje posljedica pandemije – uključujući izravna sredstva isplaćena kućanstvima – dužnosnici, uključujući i Powella, u početku su odbacili pitanje povećanja cijena kao nešto prolazno, tvrdeći da će se rast cijena povući kako se budu rješavali problemi lanca opskrbe povezani s pandemijom.
No, problemi su se ipak pokazali trajnima, budući da su novi proboji varijanti koronavirusa i stalni ‘lockdown’ i dalje ometali ekonomske aktivnosti, a rat u Ukrajini je dodatno povisio globalne cijene hrane i energije.
Nedavna istraživanja pokazuju kako javnost očekuje da će se problem nastaviti pogoršavati, unatoč obećanjima Feda da će djelovati.
“Fed je pod ‘paljbom’ i suočava se s testom svoje vjerodostojnosti u situaciji inflacije”, kaže ekonomist David Beckworth, viši znanstveni suradnik u Mercatus centru na Sveučilištu George Mason.
Posljednji put Fed je najavio povećanje stope ovih razmjera 1994. godine.
Prvo kašnjenjem, a sada agresivnijim djelovanjem kako bi to kompenzirali, kreatori politika suočavaju se s većom šansom da će njihovi postupci izazvati zaokret prema dolje, kaže Daco.
“Sve sam zabrinutiji”, dodao je. “Ne bih se iznenadio da se na prijelazu godine suočimo s okruženjem u kojem se rast zaustavlja te bismo bili prilično blizu recesijskog okruženja, sa stopom nezaposlenosti koja raste i više ne opada”.
Manji gospodarski rast od očekivanog, prijeti porast nezaposlenosti
Projekcije koje su objavili dužnosnici Feda pokazuju da se ove godine u SAD-u očekuje gospodarski rast od 1,7 posto, što je za cijeli postotni bod niže nego što su prognozirali u ožujku.
Očekuje se da će nezaposlenost porasti na 3,7 posto. Dužnosnici su također uklonili dio iz svoje izjave na kraju sastanka – dio u kojem je obično malo promjena i pomno se ispituje – u kojem stoji kako očekuju da će tržište rada ostati snažno i da će se inflacija vratiti na 2 posto, što i jest cilj središnje banke.
Ignacio Lopez, kuhar iz Bostona, željno čeka da vidi kako se inflacija stavlja pod kontrolu.
Posljednjih 18 mjeseci promatra kako cijene hrane rastu, dok sprema zalihe za svoj restoran. Cijene artikala koji stižu kompliciranim lancima opskrbe, kao što je razna pakirana roba i uvozni sir, kaže, posebno su pod pritiskom.
“To je ludo i ne prestaje”, kaže. “Svaki tjedan stvari idu gore”.
Morao je podići svoje cijene kako bi nadoknadio troškove, ali ističe kako ne može ići predaleko bez da izgubi goste. Tako njegova dobit još uvijek pada.
Kaže kako je zabrinut da povećanje stope neće pomoći, napominjući da je potražnja i dalje slaba zbog covida-19, koji je sveo stvari tek na okupljanja nakon posla, a koja su pokretala njegov posao.
“Samo ćemo nastaviti što čvršće možemo, pokušavajući ne povećavati naše cijene preko tržišnih i nadati se da će se stvari smiriti”, zaključuje on.
Izvor:novac.jutarnji.hr
, izvijestila je o svojem najvećem povećanju kamatnih stopa u gotovo 30 godina, u trenutku dok pojačava svoju borbu za obuzdavanje rasta potrošačkih cijena.){kind=link}