Stotine financijskih institucija uložile su 1,5 bilijuna dolara u industriju ugljena u obliku zajmova i jamstava od siječnja 2019. do studenog 2021., iako su mnoge obećavale da će voditi politiku postizanja neto nulte emisije, navodi na studiju grupe od 28 nevladinih organizacija.
Smanjenje upotrebe ugljena ključni je dio globalnih napora za smanjenje stakleničkih plinova koji zagrijavaju klimu i smanjuju emisije na “neto nulu” do sredine stoljeća, a vlade, tvrtke i financijske institucije diljem svijeta predane su poduzimanju mjera.
Međutim, banke nastavljaju financirati 1032 tvrtke koje se bave rudarstvom, trgovinom, transportom i korištenjem ugljena, pokazalo je istraživanje, prenosi Reuters.
“Banke vole tvrditi da žele pomoći svojim klijentima iz industrije ugljena u tranziciji, ali stvarnost pokazuje da gotovo nijedna od tih tvrtki nije u tranziciji”, rekla je Catherine Ganswind, voditeljica financijskog istraživanja njemačke ekološke grupe Urgewald.
Ganswind, koja je vodila istraživanje, dodala je da tvrtke u sektoru ugljena “nemaju dovoljan motiv za tranziciju sve dok bankari i dalje ispisuju bjanko čekove”.
Banke iz 5 zemalja financirale 86% ugljena
Studija pokazuje da su banke iz šest zemalja – Kine, Sjedinjenih Država, Japana, Indije, Britanije i Kanade – bile odgovorne za 86 posto globalnog financiranja ugljena tijekom tog razdoblja.
Izravni zajmovi iznosili su 373 milijarde dolara, a japanske investicijske banke Mizuho Financial i Mitsubishi UFJ Financial – obje članice net zero bankovnog saveza – identificirane su kao dva najveća zajmodavca. Niti jedna tvrtka nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentarom.
Još 1,2 bilijuna dolara odobreno je tvrtkama za proizvodnju ugljena putem jamstava. Svih 10 najboljih osiguravajućih društava na listi bili su kineski, a na prvom mjestu je Industrial Commercial Bank of China (ICBC) sa 57 milijardi dolara.
Institucionalna ulaganja u ugljena poduzeća u promatranom razdoblju iznosila su 469 milijardi dolara, a na vrhu liste je investicijski fond BlackRock 34 milijarde dolara.
Usporedni podaci za prethodne godine trenutno nisu bili dostupni. Druge studije, međutim, pokazale su da ulaganja u ugljen padaju.
Sektor ugljena odgovoran je za gotovo polovicu globalnih emisija stakleničkih plinova. Više od 40 zemalja obećalo je prestanak korištenja ugljena nakon pregovora o klimi u Glasgowu u studenom 2021., iako veliki potrošači poput Kine, Indije i Sjedinjenih Država nisu potpisali dokument.
Prema studiji Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) provedenoj prošlog lipnja, od 2017. godine otkazano je više energetskih kapaciteta na ugljen koje je uložila Kina nego puštena u rad.
Štoviše, gotovo sva međunarodno dostupna sredstva za razvoj sada su odlučna smanjiti ili prestati ulagati u električnu energiju iz ugljena nakon što su Kina i G20 odlučili prestati podržavati takve nove projekte u inozemstvu, prema studiji Centra za globalnu razvojnu politiku Bostonskog sveučilišta u studenom.
Izvor: agencije
