Bitka oko najkontroverznijeg herbicida na svijetu – glifosata – traje godinama. Direktno se 2018. godine uključio i njemački farmaceutski div Bayer kupivši njegovog proizvođača, kompaniju Monsanto.
Od 160.000 parnica koje se u SAD vode oko ovog herbicida, zaključeno ih je tek 113.000. Protekloog vikenda je pala dosad rekordna kazna – 2,2 milijarde dolara.
Propala je i nada da će novi izvršni direktor pronaći brzo rješenje za višegodišnju dramu. Dionice kompanije u međuvremenu su dodatno pale.
Ima li nade za posrnulog njemačkog diva?
Tijekom proteklog vikenda sud u Philadelphia donio je presudu prema kojoj Bayer mora isplatiti odštetu od 2,2 milijarde dolara. Čovjek koji je obolio od tumora okrivio je Bayer-ov herbicid roundup, u kojem se nalazi sporni aktivni sastojak glifosat. Oko ovog se i u Europi dugo lome koplja.
To je najveća kazna na koju je Bayer osuđen u parnicama u vezi s ovim herbicidom. Bayerovi deoničari su u šoku. Dionice kompanije, koje su već zabilježile oštar pad, izgubile su dodatnih pet posto vrijednosti.
Bayer s druge strane na temelju brojnih istraživanja i dalje negira da glifosat ima kancerogeni efekat. Kompanija se planira žaliti na presudu. A izgledi da se kazna znatno smanji poprilično su dobri. Ipak, to ne mijenja činjenicu da se Bayer našao u teškoj poziciji u SA. Također, drama će s glifosatom još dugo trajati.
Bayer je 2018. za 63 milijarde dolara preuzeo proizvođača glifosata Monsanto. Ovo je bila najveća investicija jednog njemačkog poduzeća u inozemstvu u povijesti. Zbog proizvoda Monsanta kompaniji je porastao promet. Ipak, bori se i s velikim dugovima i tužbama, a u godini u kojoj ga je preuzela kompanija je i izgubila prvu parnicu.
Otad do danas Bayerove dionice izgubile su polovinu svoje vrijednosti. Dugo je to bila najvrijednija kompanija na njemačkoj burzi. Podsjećamo, i dalje je riječ o najvećoj njemačkoj farmaceutskoj kompaniji. Međutim, smer u kojem je Bayer krenuo preuzimanjem Monsanta zadaje mnoge glavobolje dioničarima.
Profit dolazi iz agrarnog sektora
U 2022. Bayer je imao promet od preko 50 milijardi eura i ostvario rekordnu dobit od 4,15 milijardi eura. Polovina od toga otpada na agrarni sektor. Ali upravo agrarni sektor sada mu zadaje probleme.
I dok je 2020. uspio napuniti rezervu namijenjenu riješavanju tekućih i budućih parnica sa 16 milijardi dolara. Novac iz tog razloga nedostaje na drugim mjestima. Na primer u farmaceutskom segmentu njihovog poslovanja.
Važno je napomenuti da je Bayer iz tog “fonda za parnice” dosad već platio 9,5 milijardi dolara. Krajem 2022. u njemu je ostalo još “samo” 6,4 milijarde dolara.
U posljednje vreme činilo se da stvari idu nabolje. Nakon što je Bayer uspeo da dobije nekoliko parnica zaredom, rodila se nada. Ipak, kako stvari sada stoje, sve se ponovno vraća na početak.
Kompaniji nimalo ne ide na ruku i to što se obično tuže u onim dijelovima SAD u kojima je porota obično sklona potrošačima. Više je kritički nastrojena prema industriji, poput Kalifornije ili St. Luisa. A u posjlednje vrijeme ne okrivljuje se samo aktivni sastojak glifosat, nego cijeli kemijski sastav herbicida.
Što će se desiti s lijekovima poput aspirina?
Tim presudama propala je i nada brojnih ulagača da bi Bill Anderson, koji je od lipnja na čelu kompanije, mogao pronaći brzo rješenje za američke tužbe. Anderson će sad vjerojatno biti pod još većim pritiskom da poveća vrijdnost Bayer-ovih dionica. Postoji mogućnost da će kompanija odlučiti odbaciti biznis s lijekovima koji se kupuju bez recepta, između ostalog i aspirina.
Dr. Marcus Mann, menadžer portfolio-a Bayer-ovog dioničara Union investment, poprilično otriježnjeno gleda na novi poraz kompanije na sudu.
Za razliku od onoga što se mislilo prije godinu dana, tužbe vezane za glifosat nisu se mogle riješiti sporazumno. naprotiv, izgleda da sve počinje ispočetka. Broj medijskih napisa koje američki odvjetnici koriste da bi pronašli potencijalne žrtve ovog herbicida znatno se povećao i povećava se nakon poslkednje presude.
Dr. Marcus Mann za Wirtschafts Woche
Naime, stalno se javljaju novi tužitelji, ponajviše jer ih američki odvjetnici vrbuju za podnošenje tužbi. Što je više tužbi, to je stvar unosnija i za odvjetnike.
Bayer očekuje smanjenje kazne
Ulagače neće utješiti ni činjenica da će Bayer-u najvjerojatnije biti smanjena rekordna kazna. Od 2,2 milijarde dolara, samo je 250 milijuna zapravo predviđeno kao odšteta tužitelju. Preostale dvije milijarde nametnute su kompaniji kao “kaznena odšteta”. Međutim, u sličnom slučaju vezanom za glifosat prije nekoliko godina kazna je u velikoj mjeri smanjena nakon žalbe.
O tome koliko je glifosat štetan nema konačnog mišljenja stručnjaka. Dok je Agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2015. za glifosat rekla da “vjerojatno izaziva rak”, Europska komisija je krajem prošle godine odobrila upotrebu tog herbicida za idućih deset godina. I američka ustanova za zaštitu okoline EPA tvrdi da ne izaziva rak.
Dug Bayer-a raste
Preuzimanjem Monsanta i plaćanjem odšteta Bayer se značajno zadužio. Prema pisanju DW-a, krajem rujna 2023. ukupno mu je neto zaduženje iznosilo 38 milijardi eura. Ovo je za oko šest milijardi više od trenutne vrijednosti koncerna na burzi (oko 32 milijarde eura).
Zbog prevelikog zaduženja i niske vrednosti na burzi, sve češće se govori o razbijanju koncerna. Prodajom nekih izdvojenih dijelova mogli bi da se smanje dugovi. Postoji bojazan da bi novac od prodaje motivirao odvjetnike u SAD na još više tužbi.
Pojedinosti o reformi koncerna i viđenje poslovanja u 2024. Bayer bi trebalo da objavi u ožujku. Ali Anderson je već sad najavio da će mu struktura postati mršavija, birokracija smanjena, a bit će ukinute i neke vodeće pozicije. 95 posto odluka u organizaciji biti će prebačeno s menadžera na radnike koji obavljaju određeni posao“, kazao je čelnik kompanije Anderson.
Mark Tangler iz Nemačkog udruženja za zaštitu dioničara (DSW) tako radikalnu reformu vrlo tradicionalnog koncerna smatra velikim izazovom. “Takav put ne može biti bolniji i naporniji”, kazao je. Ali možda je to, kaže on, jedini put koji im preostaje, prenosi B92.
