Kriptovalute su od svog nastanka izazivale mnoge kontroverzne reakcije. Jedna od prvih dilema je bila radi li se o novcu ili imovini? Sa jedne strane su kriptovalute imale odlike novca, a sa druge strane su se mogle promatrati kao imovina. Različita gledišta postoje i danas.
Osnovna bojazan koju su države imale je,hoće li kriptovalute ugroziti financijsku stabilnost samih država, ali i svjetskog financijskog tržišta u cjelini.
Kako je sistem kriptovaluta zasnovan na blockchainTermin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski ... tehnologiji samoregulacijski sistem, državni mehanizmi nisu pronalazili načine da to tržište kontroliraju. Jedna od mogućih reakcija je pokušaj zabrane kriptovaluta, što je praktično nemoguće. Ideja je jednaka ideji zabrane interneta odnosno prekidu svih komunikacija sa svijetom, što bi, čak i da je moguće, izazvalo ozbiljne ekonomske i socijalne posljedice po državu koja bi to pokušala.
Drugi način je pokušaj reguliranja tržišta kriptovaluta barem u mjeri u kojoj je to moguće. Kako su kriptovalute anonimizirane, odnosno nisu poznati vlasnici računa, postavlja se osnovno pitanje koliko se učesnika kripto tržišta nalazi u državi koja pokušava da regulira trgovinu kriptovalutama. Sistem digitalnih valuta ne poznaje granice i širi se po cijelom svijetu bez prepreka kao što to čini i sam internet.
Reguliranje tržišta
Postoje pokušaji reguliranja kriptovaluta u smislu naplate poreza na prihod od državljana promatrane države kako bi se popunjavali budžeti. Kao što smo spomenuli osnovni izazov je identifikacija poreznih obveznika, dok je sljedeći izazov utvrđivanje stanja na njihovim kripto računima. Uglavnom se to svodi na dobrovoljnu prijavu imovinskog stanja u kriptovalutama, što nailazi na različite odazive u različitim zemljama.
U krajnjoj liniji, vlasnici kripto računa najviše troše novac u svojoj zemlji, tako da država ima koristi samim njihovim ostvarenjem dobiti. Pokušaj visokog oporezivanja samo može dovesti do toga da učesnici na kripto tržištu počnu napuštati državu.
Sa druge strane, postoje države koje dozvoljavaju legalnu upotrebu kriptovaluta bez bilo kakvog poreza.
Jedna od takvih zemalja je i Portugal koja je proglasila stopu poreza od 0% na kriptovaute. Ovakva odluka je privukla dobar broj stranaca koji su odlučili da se nastane u Portugalu.
Zahvaljujući ovoj odluci 2021. godine ova zemlja je zauzela četvrto mjesto na Globalnom indeksu mira. Na vrhu je liste najboljih zemalja za iseljenike. Na ovaj način je novac umjesto da se slijeva u matične države, počeo da teče u Portugal kao i zemlje koje su se odlučile za ovakav pristup.
Sa druge strane, države koje su se odlučile za restriktivni pristup smanjile su svoje prihode od kriptovaluta.
Iz opisanog se može izvući zaključak da liberalni pristup tržištu kriptovaluta može donjeti veće koristi nego restriktivnih, dok je svaki pokušaj zabrane kriptovaluta osuđen na neuspjeh.
Izvor:Telegraf.rs
