Da poduzetnička klima nije optimalna, to zna svatko tko se ikada želio baviti bilo kakvim legalnim poslom u Bosni i Hercegovini. Administrativne zavrzlame su vjerojatno jedne od najkompleksnijih u Europi, što je dijelom i uzrok da dio obrtnika i poduzetnika u svoje poslovne poduhvate kreće “na crno”. U Federaciji BiH trenutno postoji nešto manje od 53.000 samostalnih djelatnosti, od čega je 60 posto obrta, odnosno oko 30.000 subjekata posluje u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima.
Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao Amir Zukić, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, djelatnost obrta se može podijeliti na proizvodnu i uslužnu, s tim da je proizvodnja znatno zastupljena.
“Uspoređujući podatke s početka pandemije i danas, možemo konstatirati da nije zabilježen osjetan pad broja obrta, odnosno zaposlenih u sektoru. Evidentno je kako je poslovanje u protekle dvije godine bilo otežano počevši od potpune obustave za većinu obrtnika preko ograničavanja radnog vremena, sve do pada potražnje s obzirom na to da su obrtnici bili usmjereni ka domaćem tržištu sve do donošenja novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH u rujnu 2021. godine“, kazao je Zukić. Novi Zakon, podsjetio je, stupio je na snagu 30. rujna 2021. godine, čime su obrtnici došli u znatno povoljniji položaj.
Regresiranje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ...
“Kada je riječ o financijskom dijelu, u tijeku 2020. godine Ministarstvo je, odlukom Vlade Federacije BiH, sva raspoloživa sredstva usmjerilo za Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i Garancijski fond, čiji su korisnici, između ostalih, i obrtnici. U toku 2020. i 2021. godine Ministarstvo je uradilo dva kreditno-garantna programa i kroz njih stavilo na raspolaganje 50 milijuna KM obrtnicima na ime garancija za kredite koje koriste u komercijalnim bankama. Također, Ministarstvo je predložilo, a Vlada Federacije BiH donijela odluku o regresiranju kamata na sve kredite iz kreditno-garantnog programa, što je i isplaćeno za 2021. godinu“, istaknuo je ministar.
U listopadu 2021. godine Vlada FBiH donijela je Uredbu o mjerama financijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim privrednim djelatnostima u Federaciji BiH, s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije. “Cilj dodjele ove financijske pomoći bio je opstanak obrta i ostalih samostalnih djelatnosti, očuvanje radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti u svrhu ublažavanja negativnih posljedica pandemije covid-19. Ukupan iznos dodijeljene financijske pomoći je skoro 60 milijuna KM (točnije 59.999.335 KM). Pravo na dodjelu financijske pomoći po ovoj uredbi ostvarili su svi obrti i ostale samostalne djelatnosti, koje su uredno izmirivale svoje obaveze i koje su očuvale radna mjesta, a na osnovu službenih evidencija Porezne uprave Federacije BiH, kao i Uprave za neizravno oporezivanje BiH“, kazao je Zukić.
Ovakav vid dodjele pomoći elektronskim putem, bez dostavljanja dokumentacije, a na osnovu službenih evidencija, proveden je prvi put u Federaciji BiH uspješno, što je svojevrsna novina i značajno olakšanje svim korisnicima.
Pravo na financijsku pomoć je ostvarilo 24.766 subjekata – samostalnih djelatnosti i podržano je ukupno 44.056 radnih mjesta u Federaciji BiH, od čega se 60 posto odnosi na obrtnike. Ključ za raspodjelu sredstava bio je prosječan broj radnika u periodu od 12 mjeseci, a maksimalan iznos pomoći po jednom subjektu je 30.000 KM. Isplata sredstava je obavljena u siječnju 2022. godine.
Zakon je, podsjeća Zukić, donio brojne prednosti obrtnicima, a izdvojio je neke od njih: omogućavanje vanjskotrgovinskog poslovanja, skraćena i pojednostavljena procedura registracije obrta, ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte, čime je prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude, da registruju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka. Zukić ističe i kako je članarina Obrtničkoj komori za 50 posto niža, da je fizičkim osobama i umirovljenicima omogućeno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja te brojne druge pogodnosti.
Registracija obrta za 3 dana
“Implementacijom novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH pokretanje obrta je znatno pojednostavljeno, a to znači da je maksimalan period registracije 7 dana. Školska sprema nije limitirajući faktor, već je tržištu prepušteno da oblikuje obrtnika, a posebno je bitno pomenuti obrtni registar koji donosi novi zakon. Naime, predviđen je obrtni registar kao informacijski sustav za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima, kojim će upravljati FMRPO, a koji će sadržavati i podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i što je najbitnije, čiji je upis obavezan u skladu s ovim zakonom. Na bazi navedenog idemo u budućnost s realnom pretpostavkom da registracija obrta traje maksimalno 3 dana“, kaže Zukić.
Prema njegovim riječima, ministarstvo ulaže velike napore da bi osiguralo veća financijska sredstva za razvoj obrta i u narednom periodu očekuje značajan iskorak usvajanjem novog Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, koji bi trebao donijeti osjetno veća sredstva za ovaj sektor, što je i zahtjev obrtnika, piše Klix.ba.
“Obrtnici su, također, nezadovoljni visinom osnovice za obračun doprinosa, koja je znatno veća od osnovica koje su propisane za privredna društva i na tome ćemo raditi u budućem periodu u suradnji s Ministarstvom financija“, kaže Zukić.
Planom rada za 2022. godinu Ministarstvo je predvidjelo donošenje podzakonskih akata da bi se novi zakon primjenjivao u potpunosti. Također, planirana su i grant sredstva za opstanak i razvoj, odnosno zapošljavanje u sektoru obrta. “Donošenjem Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH stvorena je pretpostavka progresivnog rasta i razvoja sektora obrta u Federaciji BiH“, zaključio je Zukić.
